Свет

prošlom broju "Svet"a IZ [ehnič- kih raa age zloga nismo bili u mogućnosti da objavimo nastavak poleniike e. Borislava Mikelića sa Zvonkom Tarleom. Jovom Opačićem ı Đokom Kesićem. pa ćemo to učiniti u ovom ı sledećem.

U pitanju koje mi je uputio ZVONKO TARLE ınteresira ga ı pita: Da li je tačno da je Krajina opljačkana prilikom prošlogodišnjeg eeZOdusa. odnosno da li su izneseni strojevi, oprema ı dr.. da |i je iznesem novac 1Z trčzora NB ız Knina?

ODGOVOR:

Takva pitanja koje je 9. TARLE uputio meni. trebao Je upuuti onma koji su na dan hbrvatske agresije ma Krajinu ı prije te agresije imali ne samo pod kontrolom svu ImOvIDU ı DOVaC, već komaudovali sa VOjSkom ı milicijom ı donosili Odluku o povlačenju naroda.

Znači, da ta pitanja pripadaju gp. Martiću, tadašnjem predsjedniku RSK i kako je on često govorio vrhovnom komandantu oružanih snaga, Zatim generalpotpukovniku Miletu Mrkšiću, komaudantu Vojske RSK. muiunstru odbrane pukovniku Milanu Suputu, zatim ministru unutrašnjih poslova RSK. e Poši Pajiću.

kao ı predsjedniku vlade RSK Milanu Babiću i njego„vim ministrima, koji su agresiju dočekali u Beogradu.

Drugo, stekao sam utisak kroz pitanja g-dina Tarlea da Je on više zabrinut za imovinu ıZ Krajine, da li je opljačkana, nego ı za sam narod, lako se zna da ta imovina pripada tom narodu, bez obzira da li se radi o privatnoj ili društvenoj imovini.

Prava ıstina je u tome da su Tuđmanovi bojovnici nakon agresije na Krajinu ne samo opljačkali privatnu imovinu Srba ız Krajine, već ı mnoga sela popalili.

No, bez obzira na prethodno iznesene konstatacije, odgovoriću na pitanja u onoj nje koliko ja znam, a vjerujem da znam dosta o svim tim pitanjima i problemima pored ostalog ı zbog zadatka kojeg sada obavljam.

Prvo, nikakva velika imovina ı oprema, odnosno strojevi nisu izneseni Iz KraJine, a ako Je toga bilo bili su to vjerovatno pojedinačni slučajevi ı to uglavnom kod onih koji su bili pripremljeni za odlazak ız Krajine.

*Iz Krajine je iznesen naJveći dio privatne imovine koja se mogla pokrenuti — ı na drugoj strani društvena unovina koja Je bila u preduzećima, a odnosila se na autobuse. Ššlepere, cisterne, hladnjače, saniteiska vozila,

RO alt SS

te značajan broj luksuznmil vo-Zila. Prenesen je ı dio građevinskih strojeva.

Naravno. sve je to korišteno kako u prevozu naroda, odnosno izbjeglica, tako ı hrane ı drugih potrepština.

Najveći dio te društvene imovine nalazi se na prostoru SR Jugoslavije, a dio Je na prostoru Republike Srpske. Od te društvene imovine na prostoru SR Jugoslavije već Je registrovano 42 društvena preduzeća na inicijativu Komiteta, a neka od njih već rade. U njima okupljamo stručnjake iz Krajine. Ovih dana formirali smo HOLDING "KRAJINA" u kojem će biti okupljena sva ta preduzeća.

Za dijelom te imovine Još tragamo Jer se nalazi u privatnim rukama, ali se nadamo da ćemo uz pomoć ızbjeglica, te odjeljenja Komiteta koje se bavi tim pitanjima, te MUP-om Srbije tu imovinu staviti u funkciju raseljenih lica.

Na ısti takav način ćemo u narednim mjesecima da stavimo pod kontrolu ı luksuzne automobile koji su do sada bili najviše zloupotrebljavani. Upravo ovih dana se navršava godinu dana kako je nakori hrvatske agresije srpski narod ız Krajine egzodusom došao na ove prostore, a da u Javnosti nije bilo infor-

"Stanje gotovog novea koji je bio o

hrvatske agresije na MKrajinu iznosi u Banjaluci, od čega je deponovano u Službi plašnog pr Taj dio sredstava se uglavnom odnosio na filijale sredstava od 6.885.000 din., koji je iznesen iz Knina i dopremijen u Banjaluku, nije deponovan u SPP Banjaluke, već kod onih koji su odlučili da ga ne predaju. Devizna sredstva koja su iznesenc iz frezora u Mninu iznosila su 3.178. bilo koji državni šrezor u Banjaluci, već privašno"

macije od bilo kog organa ıli pojedinca koji Je rukovodio sa narodom, vojskom i milicijom, šta se desilo sa dinarskim ı deviznim sredstvima koja su iznesena ız Krajine.

Niti su dinarska, ni devizna sredstva ostala u Kninu. ni u drugim mjestima Zapadnog dijela Krajine. Sve Je to izneseno u dobroj organizaciji onih koji su donosili odluke o povlačenju naroda i vojske ız Krajine. Uostalom, prvog dana napada Hrvatske na Krajinu rukovodstvo u Kninu se čitav dan bavilo s tim problemom, da bi u noći između 4. ı 5. avgusta obavili taj posao.

Na isti takav način devizna ı dinarska sredstva su iznosili ı oni koji su vodili društvena preduzeća koja su imala odnose sa UNPROFOR-om, a koji su im usluge plaćali u kešu.

Ne ulazeći ovom prilikom u širu elaboraciju ovog problema Ja ću u prvom redu zbog ıizbjeglog naroda koji Je na različite načine slušao te informacije, iznijeti nekoliko podataka.

I- Stanje gotovog novca koji Je bio od RSK, a nalazio se u trezorma NB RSK u predvečerje hrvatske agresiJe na Krajinu iznosio je 10.8066.000 din. Sva su ona prenesena ı pohranjena u Banjaluci, od čega je deponunovanmno u Službi platnog

prometa u Banjaluci 3.981.000 dinara. Taj dio sredstava se uglavnom odnosio na filijale SPP GLINA I PETRINJA. Drugi dio sredstava od 6.885.000 din... koji Je iznesen iz Knina ı dopremljen u Banjaluku, nije deponovan u SPP Banjaluke, već kod onih koji su odlučili da ga ne predaju.

II – Devizna sredstva koja su iznesena ız trezora u Knmu iznosila su 3.178.000 DEM ı nisu deponovana u bilo koji državni trezor u Banjaluci, već privatno.

Druga devizna sredstva koja su bila sponzorska ı donesena Iz vana također su prenesena.

III – Sto se tiče deviznih ı dinarskih sredstava koja su bila pohranjena u kasama preduzeća od onih koji su posloval: sa UNPROFORom koji Je svoje obaveze IZvršavao u kešu ı to devizno, do onih koji su u svojim kasama raspolagali sa dinarskim sredstvima, iznesena su kako iz Knina, tako ı drugih mjesta, a misu predata bilo kojem državnom orgamu u Srbiji ı SR Jugoslaviji. O koJim se sredstvima radi, nadam se da ćemo ı to uskoro objelodaniti.

IV - Ne mali dio devizpih sredstava koji je dobijen od sponzora kako ız dijaspore, tako ı iz SR Jugoslavije, nalazio se u kasi MUP-a

19.8.1996. Svet

d RSK, a nalazio se u trezorima NB RSK u o je 10.866.000 din.

Krajine u. Kninu, te u kasi Glavnog štaba Srpske Vojske Krajine. u Kninu.

I ta sredstva su iznesena već prvog dana napada Hrvatske na Krajinu, u organizaciji pojedinaca koji su druge optuživali za kriminalizaciju društva.

V – Odluku da se dinarska ı devizna sredstva mogu iznositi ız Krajine ı trezora u Knmu ı na drugim mjestima u Krajim, donijela Je Vlada Milana Babića na sjednici održanoj 29. 7. 1995. goding, dakle punih 8 dana ranije prije napada Hrvatske na Krajinu, što samo po sebi daje mnoge odgovore.

VI – Stanje gotovog novca u trezorma NB RSK ı Službe za platni promet za područje Sremsko-baranjske oblasti na dan hrvatske agresije na Krajinu iznosilo je 10.222.000 din. -

Nadam se da sam u prvom redu zbog čitaoca "Sveta" ı naših izbjeglica bar djelomično rasvjetlio pitanje prenešene društvene ı državne imovine IZ Krajine u vriJeme egzodusa naroda.

Pošto će o ovom pitanju uskoro biti još mnogo riječi, nadam se prije svega o pojedincima koji su "pobranjivali” novac na sigurno, a na drugoj strani, vikali "dršte lopove".

Sva su ona prenesena i pohranjena omešca u Banjaluci 3.981.000 dineara. SPP GLINA ! PETRINJA. Drugi dio

000 DEM i nisu deponovarnce u

predvečerje

Isto tako hoću da napomenem da je vrijeme uvijek najbolji barometar ı u njemu se dobiju svi odgovori. Tako ćemo znati tko je ı koliko prenio novca ız Krajine. tko Je kupovao kuće, a tko restorane. Sto se.tiče drugog pitanja da se u hrvatskoj štampi sve češće moje ime spominje kao budućeg ambasadora SR Jugoslavije u Hrvatskoj, mogu da kažem da znam za takva pisanja hrvatske štampe, ali to nema osnove.

Ja se sada bavim ovim veoma osjetljivim ı teškim problemom, te pitanjima koja su vezana za raseljena lica. Upravo hoću da učinim sve da na nas ız Krajine ne padne prašina. Mislim da ne bi bilo moralno kada bi bio takav stav, da Ja recimo budem ambasador u Zagrebu, a srpski narod ız Krajine da se nalazi u kolektuvnim ı privatnim smještajima u SR Jugoslaviji. Treba obaviti ovaj zadatak, a on neće biti ni Jednostavan, a ni brz u rješavanju. Međutim, siguran sam da ćemo učiniti značajne pomake- U sledećem broju: Odgovor Jovanu Opačiću ı Đoki Kesiću. •+