Српски пчелар

Razmatranja

Rom. R. Horvat

Životna je borba u današnje doba izgleda postigla vrhunac Ijudi lete za srećom, te u tom lijetu i jurnjavi, dolazi do izražaja nezasitna mržnja, bezgranična zavist te podvaljivanje bratu i prijatelju. U toj borbi novac igra golemu i skoro jedinstvenu ulogu. Kako se mnoga i mnoga dobra stvar zlo shvaća, tako se i pojam sreće, koji se istovjetuje sa pojmom užitka i nerada. Najbolji primjer a i dokaz, da doista nije tako, pruža nam jedan letimičan pogled u pčelinjak. U pčelinjaku u kući milionskih stanovnika vrvi cio dan od posla, kao u kakvoj Fordovoj tvornici. Ta molim vas, zagledajte se u tu divnu organizaciju rada. Svaki član pčelinje zajednice ima svoju strogo i točno određenu zadaću. Pčela radilica ide cio dan na pašu i sabira slatki sok i prašak od cvijeta do cvijeta. Matica se brine za podmladak, trutovi doprinose dio svog života za stvaranje novih generacija u košnici. Svi ti članovi pčelinjeg društva imaju pravo da jedu tako dugo dok rade i dok svaki svoju zadaću točno izvršava. Nema tog i ne može biti, da bi matica rekla; neću da ležem jaja, a trut da bi strajkovao u stvari oplodnje, a još manje, da bi pčela radilica prestala unositi slatki sok što ga skuplja sa cvijeća. Kako bi izgledala košnica, kad bi do gore navedenog došlo i kako bi pčele u košnici preživile zimu, da nije u leto marljivo radila i sabrala nužnu hranu za sebe a i neki bar dio za pčelara. Kad bi se Ijudstvo htelo zagledati u košnicu, onda bi se brzo našlo riješenje premnogim, da ne kažem svim problemima, a napose socijalnim, koji taru današnji svijet. Raditi i štediti te spremati jedan dio za dalnji produktivni rad, jedini je zakon samoodržanja u prirodi, a najsvetliji i najsavršeniji primjer, kao i primjene toga zakona nalazimo u košnici. Pođemo li tim putem, dočekati ćemo Ijepšu budučnost i sretnije odnosno zadovoljnije čovječanstvo.

Допис из Срем. Карловаца.

Ово пролеке je изненадило већину овдашњих пчелара. Многи су мислили да he пчеле већ у фебруару успоставити саобракај са околином (рана шумска флора), те због тога нису оставили пчелама довољно зимнице. Њима је зато уги-