Српски пчелар

Читуља

Stjepan Fidler

Dana 30. septembra o. god. preminuo je u Osijeku u 59. godini života Stjepan Fidler, proizvoditelj umjetnog saća i potpredsjednik pčelarskog društva. Pokojnik je bio dušom i tijelom pčelar, a njegov proizvod umjetnog saća dobro je poznat medju našim pčelarima. Pčelariti je počeo pred kojih 15 godina i podigao si krasan paviljon sa 32 košnice Gerstungovke. Na poticaj osječkog pčelarskog društva počeo je tada ručnom prešom izradjivati umjetno saće. Kad se posao sve više širio, morao je nabaviti veliki valjak za umjetno saće i posebne kotlove za topljenje voska, a prije dvije godine uveo je električni pogon valjka. Sada je mogao dnevno izraditi oko 120 kg. prvoklasnog umjetnog saća, koje je naišlo na opće priznanje medju pčelarima, a na svim pčelarskim izložbama i kongresima Jugoslavije, a u dva navrata i u inozemstvu dobio je prve nagrade i odlikovanja. Tako je pokojni Fidler potpuno opravdao i proveo ono nastojanje, da sami pčelari proizvode pčelarske potrebštine, a njegova radiona, koju je vlastitim marom od najskromnijeg početka podigao na sadanju visinu, najbolji je dokaz za mogućnost uspjeha toga nastojanja. Nije bilo pčelarske skupštine ili kongresa, na kojimanebi Fidler sudjelovao, a svuda je kao odličan pčelar rado vidjen i poštovan. Ovoga proljeća preuzeo je i poslovodstvo robnog odjela Hrvatsko-slavonskog pčelarskog društva u Osjeku i sve poslove vršio na najveće zadovoljstvo. Uz svoj razgranjeni posao dospio je, da mnogo truda posveti i pčelarskom društvu, pa je kao mnogogodišnji odbornik i potpredsjednik svuda unapredjivao njegove interese. Na pčelarskim tečajevima sudjelovao je kao praktični predavač, a osim toga bio je njegov dom i pčelinjak kroz cijelu godinu stjecište mnogih, a naročito vanjskih pčelara, za koje je uvjek imao prijateljsku riječ savjeta i pouke. Njegova prerana smrt velik je gubitak za pčelarsko društvo, koje je svojim nesebičnim radom uvelike zadužio. Njegov proizvod umjetnog saća nastaviti će u punom opsjegu njegova zauzeta supruga i sin. Na sprovodu se vidjelo, koliku je Ijubav i poštovanje uživao ne samo medju pčelarima, nego i medju svojim sugradjanima. Odar mu je bio ukrašen mnogobrojnim vijencima, a gradjanstvo i pčelari iz mjesta i bliže okolice došli su u velikom broju, da do vječnoga počivališta isprate toga dobroga čovjeka. Nad otvorenim grobom oprostio se u ime obitelji i pčelarskog društva tajnik i urednik g. Stjepan llančić, koji je naročito istakao pokojnikove gradjanske i pčelarske vrline. Počivao u miru!

167