СРЂ

— 844 —

da opisuju. Koliko će tu biti netacnostt, nije moje da predviđam. U toliko ce se naj neobicniji pojmovi o našoj zemlj širiti po svijetu, a mi kao i do sada tako i od sada niti ćemo uprijeti, da podesnijem organom na nemačkom jeziku svijetu prikazujemo našu domovinu (u najširem smislu), niti ćemo pomagati zborom i tvorom takove pokušaje, da se nastavi misao besmrtnog Vuka, komu Nijemci imaju da zahvale Talvi-jine, Kappor-ove i dr. radove, danas na žalost u Nijemaca zaboravjene. Ako se za nas prilićno taćno zna u malom krugu ućenaka, ne zna se u masama Evrope. Neupućeni se smiju našem kulturnom radu ili crpu svoje znane iz nekih nemaćkib list.ova, koji na našem jugu izlaze, i od kojih će nam, kako ćujem, jcdan osvanuti i u Dubrovniku (zna se kakvijem duhom), ali se od stanovitijeh organa treće žurnalistićke klase nimalo ne razlikuju. Bogme trebalo bi i nama malko rehabilitacije pred svijetom i ćestite odbrane na žalost od gadnijeh napadaja. M. Sardelić. Новија Дубровачка епиграфија. Блаженој сјени Светога Патријарха Карловачкога Јосипа баруна Рајачића, Којега народни Сабор одабра год. MDCCCXLVIII Патријархом Австријскијех Србаља Да за њихово земаљско добростање Као и за Духовно Спасеље побрине се, Који тако важну задаћу У ouo усколебано доба Покуша извршити Сједињујућп Држанства царског лоданика И поуздапика народиога. Пресгављеноме На II. дећембра год. MDCCCLXII Српско Дубровачко правбславио оиштество 11. Д|>. II. А. Казначик, (послао нам г. Аит. Казначић снн нпшчев)