СРЂ

— 811 —

PROBLEA PROSTORft. - К. TflDIN. — (3) 7.) Kantove forme ne mogu nam protumaciti nikakvo saznane, i cijela transcendentalna estetika osniva se na vrlo slabim dokazima. Dodajmo da saznane (intuicija), koje je veliki mislilac nastojao protumačiti, realno nikako ne postoji. U svome sistemu Kant polazi od hipoteze da se sve naše predstave odnošaja u prostoru i vremenu osnivaju na saznanu neogranicenog prostora i neprekidnog vremena. On n. pr. kaže: „•Prostor nije diskursivna predstava, ili, po običnom izrazu, opća predstava odnošaja među stvarima; on je čisto saznane. Mi ne možemo sebi predstaviti već samo jedan prostor. Prostor se predstavlja kao data beskrajna veličina". Na čistom saznanu on osniva sve „empirične predstave prostora, tako da predstave nijesu drugo već omeđavane ovog jedinog prostora koji nam se predstavja kao beskrajna velicina". Treba opaziti da veliki mislilae zlo upotrebjava ovdje realne činenice na najgori način. Nije istinito da se sve naše predstave vremena i prostora osnivaju na predstavi neograničenog prostora i neprekidnog vremena. Mi smo već kazali i ponovno kažemo: najprije mi poznajemo stvari koje postoje tako, kao da su u prostoru i vremenu. Zaista, za to nije potrebna prethodna predstava prostora i vremena; dosta je da smo mi sposobni shvatiti ono što nam se u stvarima pokazuje. Uzdižući se svojim saznanem nad čulima, mi poznajemo odnošaje stvari u vremenu i prostoru kao načine nihove egzistencije, mi stvaramo jednu ideju prostora i vremena, i poznajemo na ovaj način, razumije se pođ uslovom ove ideje, stvari kao da se mogu nalaziti u prostoru i vremenu. Ali nam ova ideja ne pruža ni neprekidno vrijeme ni beskrajni prostor; ona nam daje jedino vrijeme i prostor u nihovoj neodređenosti. Za tim, nije istinito da mi imamo čulno pojimane (intuiciju) neprekidnog vremena i beskrajnog prostora, Kant uzimje intelektualnu predstavu vremena i prostora za imaginativnu predstavu vremena i prostora. Ova posjedna jeste jedno saznane (intuicija), ali nam ne može pred-