СРЂ

— 906 —

Turgeiievjevo se proroštvo ispunilo: „ Ovaj će čovjek tako on pisaše još 1857. god. o Tolstoju, kome je tada bilo 29 godina — daleko otići i ostaviti za sobom duboke tragove". U ono doba, kad je najveći tadašni ruski pjesnik ispisao bio one rijeći, bješe se Lav Tolstoj, na brzo po svršetku krimskoga rata, u kome je on sudjelovao, i poslije prilicno burno provedene mladosti, vratio na imane svojih djedova, prepremajući se da uđe u zrelo doba Judskoga života. Poslije osobitoga uspjeha hegovih istinskih opisa iz života u ratu, poslije onog toplog prijema nekolikih negovih prica i divnih fragmenata iz romana „Jutro Jednoga Gazde"; koji silno utjecahu sa genijalne prostote u opisu, izgledalo je izvan svake sumne da je on baš pozvan pridružiti se najbojim vitezima od duha tadašne Rusije. Tolstoj se krenu na put u inostranstvo i poslije toga se posveti sasvim dovršivanu svojeg prvog velikog romana „Rat i Mir" — one najveće umjetnicke tvorevine, koju je on ikada stvorio. Da bi nam znacaj ove genijalne tvorevine za rusku khiževnost bio sasvim jasan, navešćemo odmah ovdje nekoliko rijeci iz predavaha petrogradskog profesora Vengerova, koje je izašlo prije nekoliko godina. Za zapadnake, koji stoje podaje od ruskih prilika, ovo je predavane upravo uvod u rusku kniževnost, ili bo|e receno: ono je kjuc za razumijevane ove khiževnosti. Utvrđujući fakat da ruska kniževnost nije nikada zalazila u oblast cisto umjetnickih interesa, već uvijek bila katedra, s koje se samo cula rijec pouke, Vengerov dodaje: „Ispitivač, koji bi se htio pozabaviti historijom najnovije ruske kniževnosti, samo s esteticnoga gledišta, ne bi imao bog zna mnogo posla, jer u nojzi, za ovo posjednih pedeset godina, i nema znacajnijih pokreta u esretićnome pravcu. Na zapadu se pak za ovo vrijeme izdvojio jedan citav niz literarnih stilova i literarna se tehnika iz osnova izmijenila. Da li bi bilo u opšte mogućno istaći se i ispred najneznatnijeg francuskog romantičara, koji i danas još piše u stilu Zorža Sanda? Citava provala leži između Zole i Žorža Sanda, ne samo u glavnim mislima, već i u jeziku, u dijalogu, u obraćanu pažne citaoceve itd. U cijeloj se Evropi izvršila osobito ispojena esteticna evolucija, nastupila je potpuna promjena u generaciji. Ali u 'Rusiji, gdje se vrsi bez jprestanka