СРЂ

- 1154 —

zem]i, koja slieđiše, razglasila, Same sobom pjesni ishođe, sve potanko znat davaju, vjecna ]eta one vode, pokle živjet viek imaju. Vjeru uvodi isti sveti ćaćko, nebom ki kra]uje. On je u srca i pameti u duboko usađuje". Ova nam pjesma otkriva u Boškoviću lijep pjesnički talenat, a što se tiče oblika i jezika ne zaostaje za drugim dubrovačkim pjesnicima. No Boškoviću nije pjesništvo bilo glavni posao, pjesma mu je bila nuzgredna zabava, kao i kod nekih drugih svjetskih genija. On je bio u pravom smislu rijeci naučenak i velik genij. Priroda i |udski duh bili su glavni objekti prostranoga negova uma. Zašli bismo u široko роје, kad bi smo potanko htjeli ispitati citav negov znanstveni rad, jer bi se o hemu moglo napisati nekoliko svezaka; za što nema ni vremena ni prostora. S toga ćemo se osvrnuti samo na neke glavne tacke pojedinih grana negova prostranoga rada da se tako ova radna ne produži u nastajnu godinu. Započećemo astronomijom. Nijedno stojeće nije se toliko istaklo u astronomiji i matematici kao 18. stojeće. U tom vijeku su živjeli glasoviti John Bernouille, John Flamsteedt, Cassini, Edmund Halley, James Brandlej, Villiam Herschel, Josip Lagrange, Petar Laplace, Hijeronim Lalande i Ivan Delambre. Najviše se odlikovahu Englezi i Francuzi, ali među tim umnim velikanima jedno od najviđenijih mjesta zauzima i naš Bošković, kao što mu je to priznala cijela izobražena Evropa. — On je svoj rad započeo poznatom raspravom o aberaciji svijetla. Ovu je prirodnu pojavu opazio prvi Brandley, a sastoji se u tome, što se zvijezde nekretnice pri promatranu nihovu sa raznili tačaka zem]lne orbite ne vide uvijek na istom položaju. Zbog ovoga se zvijezde gledane durbinom ne vide na pravome svome mjestu, već pomjerene u pravcu u kome se naša zem]a kreće. To biva uslijed okretana zem]inoga i uslijed brzine prostirana same svjetlosti. Prema tome vrlo je važno bilo za astronome otkriće ovoga fenomena, jer su tako mogli lako označiti ugao, za koji je va]alo pomaknuti durbin iz onoga pravca u kome se izvjesna zvijezda vidi do pravca u kome se zvijezda zbi]a nalazi. Brandley je prvi izračunao konstantu aberacije, t. j. količinu, koju vaja