СРЂ

— 531 —

titi. Frema tome: ko čini dobro, onome će se dobrijem vratiti, a ko čini zlo, ono'me će se vratiti zlijem. Ako li pak gdjegod nabasamo na koji slučaj, što se s ovom naukom kosi, mi ćemo za svoje umirene reći: 1) da Bog ne plaća svake subote; i 2) da ima dva mjesta, gdje se ta plata prima. Budisticni fatalizam, preodjeven od Sopenhauera u jevropsko ruho, ne slaže se posve s gornijem nazorima. Ima jedan usud — on veli — a smjer i razlog toga usuda judskome su umu nedoliitni i biće vazda nedohitni. (On bistro isporavja, zašto to vaja da bude tako). Prema usudu }udi su imponderabilia, u smislu, biva, da nemaju nikakve pretežnosti: od prilike, ono što je prema čovjeku zrno pijeska bez vrijednosti. I svak se sa svojijem usudom rada i svak nosi uštrcanu u svakom atomu svoje sopstvenosti nepokolebivu presudu kobi, presudu nad svojom osobom, osječenu bez ikakvog obzira na kreposti ili poroke, na vrsnoću ili nevalanost te osobe, bez ikakvog obzira na pravicu, moralnost i logiku. Na prvi mah to nije vele udobno, dakako; ali istina ne poznaje comfort-a, tvrde nam svi osnovate]i vjera: Buda, Isus i Muhamed. Procitamo li sada, tom idejom vođeni, grčke i Sekspirove tragedije, shvatićemo boje što nam je dosle nejasno bilo i ne ćemo biti prisijeni da se laćamo sofizama i da se motamo u čitulicu, jeda žle i gore dovedemo u sklad ono, što se nikako ne da složiti: uzvišena djela velikijeh genija s niskijem teorijama Judskoga tmušila. Koliko god mi na žalost malo što znamo o Sekspirovu životu, ali svakako to stoji, da nije bio učen: nije bio čak ni doctor philosophiae, nemoj da shvatate filosofijom, što je pred teatrom čuvao kone ingleskijeli velikaša i bogataša. U tome je zajsto bio doktor, biva: majstor, i dobio je novaca. A ipak taj neuki čovjek, koji se rodio skoro 300 godina prije no je Šopenliauer urafo, koji u svome životu nije pročitao filosofskoga djela, koji.je onako na božju znao štogod latinski, od prilike kako u nas dijete od VI gimn., napisao je svoje tragedije na pođlozi one filosofije, što je tisuća godina prije u Indiji ugledala svijetlo i tu zidom ograđena ostala, da je 200 godina po negovoj smrti drugi genij opet svijetu objavi. „Snaga čovječja u borbi sa silom usuda" to je temat svijem Sekspiro-