СРЂ

— 853 —

bridnaku uluplenih triju plolia i gotovo oštrih bridova. U poprijecnome redu ima zmija 17 Jusaka'). Šara je zmije na hrptenoj strani smeđasto-maslinkasto-jasna sa, nizduž tijela, malenim mrkim, gotovo crnim pjegama, dok je d6na strana bjelkasto-žutkasta, a gdjegdje nepravilno posuta mrkim piknicama sa crvenkastim prolazima. Dona čelust ima odozdo neke crne smeđaste pruge, koje se spuštaju, više-mane prekinute, niz vrat a ). U muzejskoj zbirci dva su primjerka ove vrste; jedan je s otoka MJeta, a drugi u nas s Ravnica (brdo Srct); dujina je prvoga preko metra, a drugi ne dopire do te mjere 3 ). Bjehu držani živi neke mjesece, ali s toga što nijesu htjeli jesti, ili možđa radi koga drugoga uzroka, početkom zime pogiboše. Coelopeltis lacertina var. Neumayeri. Fitz. (Khabdobon fuscus, Fleischm.) — Sopula. Kako bi gore rečeno, po primjerima ulovjenim kod Dubrovnika od ofiologa Neumayer-a (koji se bio nastanio u Dubrovnik u prvoj poloviui prošastoga vijeka, te u Dubrovniku i umrije, a puk ga zvaše zmijar) Fitzinger je bio ustanovio novu vrstu zmije koju prozva C. Neumayeri. No to se docnije ne potvrdi, jer malene razlike između pređašne zmije i ove ne smatrahu se dovojnim za dobru vrstu, no jedino za odliku; i doista, između ove dvije ziuije nema znatnije razlike, ni u obliku glave, ni u općenitim razmjerima tijela, te bi u stvari odlučila sama šara, koja je prilicno raznolika, pošto je u ove hrptena strana jednolično smeđasto-kostanasto-tanma, a trbušna bijelo-žutkasta, posuta, osobito sa strana, smeđasto-jasnim slivenim piknama. Dona je cejust zmijina našarana sa tri nepravilne smeđasto-žute pruge i dvije čisto bijele, koje joj se donekle niz vrat pružaju. Oko, vrlo sjajno i veliko, ima lijepu crvenu šaru 4 ). ') Tipična forma ove zmije ima u popriječnom redu, ргско gorrie strane tijela, 19 Jnsaka, dok ili je u našoj 17, kako se gore reklo, radi čega prof. Katurio, koji nazad neke godine opazi tu stvar u svojim primjercima, predloži za ovaj oblik ime „Coelopeltis lacertina var. Dalmatica." — Принесци к проучавању природе. 2 ) Šara ove vrste zmije ne odgovara do kraja tipičkoj sari. ') Vrsta u sjevernoj Africi dopire do 2 metra. — Op. cit. ') Sara ove vrsti nije uvijek jednaka; gdjekad jasnija a gdjekad tamnija: katkad prelazi na pobočnoj strani s modrušastim prugama nizduž tijela itd.