СРЂ

— 901)

KNIŽEVNI PRIJEGrLED. Osveta, novela iz dubrovačko prošlosti XVII. v. ocl M. de Valoi.ч. — Ocjeriuje Josip Onyszkiewicz. Velika li je povijest maloga Dubrovnika! Da je proučiš, vajalo bi ti prouciti povijest cijeloga svijeta kroz nokoliko vijekova. Pa kakvo 6udo, da ova povijest duva obilna malerijala i slilcaru i kiparu, i povjesničaru i pripovjcdaču, i pjesniku i muzičaru, i dramatičaru i satiričaru V Pored svega ovoga, kao što je dubrovačka povijest još slabo obrađena, tako su i umjetnici iz ne slabo gradiva crpli. Pravoga romana iz dubrovačke prošlosti još nije bilo. Na žalost, Senoa, koji je kanio da napiše roman iz dobe dubrovačke pjosnikine Cvijete Zuzzeri, vajalo je da umre prije nego je roman i započeo. Nekoliko domacih i stranih kniževnika bavilo se poznatim đogađajem „Lopujske sirotice". Osobito su o tom pisali Preradović, Adamović, Segvić i Ilić. Nu još je cijela ta stvar zastrta koprfenom. Hoće li se kad otkriti V Dosta se oko toga trudio Svedac Alfredo Jensen, ali i on, uza sav trud i napor, tajne otkrio nije. Nadajmo se, da će se vremenom otkrit, a u toliko ufajmo, da ćemo „Lopujsku sirotiuu" vidjeti na pozornici kao operu ili barem dramatizovanu, jer radna je najpodesnija za to. — Novelica, crtica i sličica iz dubrovačke prošlosti ima ponešto razbacano tamo-amo, osobito u negdašnem „Slovincu". Osobito su lijepe i vrijedne: Vodopićeva „Tužna Jele"; Franasovićeve „Nenadana utjelia" i „Zgode jedne porodice"; Vedropolaninov (pseudonim) „Магоје"; Vukasovićove „Đuro Harambaša" i „Djevojčina špija"; K ... ov „Atavizam"; i Kosovčevo (pseudonim) „Pusto srce". Od svega ovogajedino je preštampano u posebnu knižicu Vukasovićev „Gjuro Harambaša ili konavoski ustanak", slika iz dubrovačke povijesti XV. vijeka, i Vodopićeva „Tužna Jele", slika iz nedavne gruške prošlosti. A drugo sve leži tako u raznim godišnacima \,SIovinca", koji kišaju u bibliotekama i bibliotečicama ili na policama su dva prsta prašine! Da se bar preštampa „Atavizam" i „Магоје", u kojim je radhama, pored umjetničke vrijednosti, uzor narodnoga jezika!