СРЂ

— 988 -

DUBROVAČKE ZMIJE. — Baldo Kosić. Podred: Aglyphodontia. U zmija ovoga podreda zubi su na čelustima ucvršdeni, nialeni, nazad ukrivjeni a kao igla oštri, te zmijama osobito služe da uzdrže u gubici lov, što ulove. U zubnome sustavu ovih plazavaca nema ni gibjivih ni tubularmh (šuplih) zuba, kao što nema u opce ni zuba s brazdom, ako se izuzmu zmije roda koronela (Coronella) , u kojili je krajni zub gorne čejusti s nekim brazdama, kao u zmija pređašnega podreda, ali s razlikom da su brazde u koronela vrlo malene a gdjekad gotovo nevidjive, a isto i žlijezde kod pomenutih zuba ili su sasvim malene, ili ih i nema. Ovaj zubni harakter koronela mogao bi se držati, ja mislim, kao spojni lanac između ovih i pređašnih zmija, a sivar bi bila poduprta i od fakta, da neki ofiolozi meću koronele u podred „Opystogliphia", dok ih drugi naprotiv ubrajaju u podred, o kome govorimo, kako smo već prije nešto o ovome dotakli '). Zmije ovoga podređa rasprostranuju se po čitavome svijetu, izuzevši, dakako, stuđene krajeve. Evropa ima nekoliko vrsta, odnosno Dalmacija s Dubrovnikom i Bokom Kotorskom. Obično su lijepa oblika, a neke i lijepe šare, koja ipak ne dopire do sjajnih šara nekih vrsta, što žive u vrućim krajevima Amerike, Azije, Afrike i t. d. Nekim vrstama osobito je mila voda, te ih je obično na mjestima gdje ove ima, dok druge vole goru, krš i t. d. — Sto se tiče ćudi ovih zmija, mora se reći, da među raznim vrstama ima prilične razlike: u jednim je prirodna pakost, a u drugim prilično dobra ćud; u opće regbi da su zmije vodene znatno blaže ćudi, kako ćemo o svemu tome po malo reći tijekom ove radne.

') Srđ „Zmije đubrovaoke", strana 852. opaska 1.