СРЂ

1140 —

DUBROVAČKE ZMIJE. — Baldo Kcsić. — ■ Rod Zamenis. (Kraj). Zamenis viridiflavus. Laćep. (Co{ttber viriđiftavvz, Bp.; C. atrovirens, Shaw.).? ') Koliko kod Dubrovnika toliko kod dubrovačke okolice ova je zmijska vrsta vrlo obična, a takode, po nazad spomenutim dalmatinskim prirodnacima, nije rijetka, dapace gotovo obiluje, i u gornjoj Dalmaciji. Ovdje, koliko mi biva na znanu, cijenim da je u Lapadu češća neg drugovdje, premda se nade i na drugim mjestima, ako i ne svake godine u relativno jednakoj množini. Ima li je na našim otocima, uprav nije mi poznato, ali svakako cijenim, da barem na većim ne bi imala faliti, budući da ne fali ni na nekim drugim dalmatiriskim ostrvima. Prirodnak Erber paka kaže, da je najobičnija zmija Dalmacije (Brehm). Izvan Dalmacije vrsta se širi po svim južnim krajevima Evrope; u Italiji je obiLna, pa mane više obiluje i u Fraucuskoj, Španolskoj, Grčkoj, po balkanskomo jugu itd.; ]>o čemu je suditi da je ovaj plazavae rasprostranen barein koliko najobičnije zmije evropejske. Glava je u ove zmije gotovo pakrugastoga oblika, sprijeda tupasta i gore s običnim velikim štitovima; ne ističo se mnogo nad tijelom, koje je, suproć cjelokupnoj dujini životine, prilično kratko, pošto dugački rep u ovoj vrsti zauzimlo više od jedne četvrtine 2 ). Tijelo je lijepo oblo, a luske glatke. Osnovna je šara na našim primjercimo smeđasto-zelenkasta; po gornoj sirani gotovo svaka druga [uska ima dvije mrkc produgasto pjege i dvije mane bjelkasto-žute, tako da liibatna strana zmijina izgleda kao da je poštrapana mrkastim i bijelo-žućkastim crticama. Ali ovaj oblik šare ne teče nego samo za jedno dvije tre-

') Ne pođe mi za rukom dobiti pravoga imena ove zmije u Dubrovniku. Po prof. Kolombatoviću kod Spleta zovu ovu vrstu Sarula , a prof'. Katurić je zove Mravak. ђ U našim primjercima rep stoji u oitavoj dujini 3'6 puta.