СРЂ
- 1142 —
Zmijina šara nije uvijek jednaka, nu obicno joj teku hrbatnom stranom 18 pruga, smeđastih i žutih, koji se broj pruga smanuje približujući se repnome dijelu, budući da sc postepeno spajaju dvije po dvije. Erber kaže, da ova zmija živi po grčkim otocima, a Pallas je bileži kao ne rijetku u Tartariji (Brehm). U Dalmaciji, koliko ja znam, nije se vidjela, dajbudi u južnim mjestima.
Zamenis Aesculapii, Fitz. (Coluber Aesculapii, Elaphis Aesculapii). Premda vrsta živi u Dalmaciji, ja je u nas u Dubrovniku nijesam jošte vidio ; možda će se nalaziti gdjegod u okolici, ali pošto do mene još nije došao nikakav egzemplar niti joj cuh opisa, cijenim da, ako se gdjegdje i pokazala, to mora biti bilo u rijetko. U našoj pokrajini pak, u opće, mislim da nije nikad česta. 1 ) Ova zmija u nekim krajevima južne Evrope dostiže znamenitu dujinu, tako da neki stručnaci drže ovu vrstu, skupa s pređašnom, za najveće evropejske zmije, dok drugi (većina) tvrde, da ta osebina pripada otrag spomenutu kravoscu (E. quatuorlineatm). Regbi paka, da i u Hrvatskoj i Slavoniji dopire do znatne veličine, jer onamo i onu vrstu zovu lcravosac, pa, dakako, sa svim prerasudama što se vezuju s ovim imenom 2 ). U Dalmaciji razvitak ove zmije relativno je malen. Zmijina je šara prosta; obično smeđasto-maslinkasta po hrbatu, a žutkasta po trbuhu. Gdjekad je gore posuta mrkim sitnim tačkama, dok je doje sumporno-žuta (De Betta). Neki prirodnaci govore, da je Z. Aesculapii veoma blage ćudi i da se lako pripitomi, a drugi kažu gotovo protivno, kako se često dogada. Po prof. Kolombatoviću ovu vrst zovu kod Spjeta „Smričalka", dok je prof. Katurić zove „Žuna" biležeći je kao zmiju zadarske okoline 5 ).
') Prof. Kolombatović kaže, đa je ova vrsta običnija, na otocima nego ii
na kopnu. (Programma dell'i. r. Scuola Reale sup. di Spalato -- 1881.), premda je poslije (Grlasnik kr. nar. dr. g. XV) nema među nekim zmijama
dalmatinskih otoka. što ih reeeni profesor navodi.
') Hirc, op. cit.
5 ) Kolombatović, op. cit. — Katurić, „Принесци itd." op. cit.