СРЂ

— 79 —

Radna mozrja г UiđsJci vijek. — D)'. Dukey pokušao je da statistiekim putem izračuna, kolika je obično napetost radne čovječjeg mozga u različitim periodima života. Najbole mu je pošlo za rukom da ustanovi, što bi se moglo od mlađosti u tom pogledu zahtijevati u prva dva decenija života. Polazeć sa tog gledišta, da i mozak kao i mišice postepeno razvijaju svoju đjelatnost primijernim vježbanem, dolazi Dukey do tvrdiie, da mozak može oslabiti uslijed prenaporna naprezana. Da uzmogne dobiti jednu mjeru, da li zbila škole preterećuju riima povjerenu mladost, pokušao je da ispitiva i istražuje duševnu radriu mladih djevojčiea. To mu je istraživarie dalo slijedeće brojeve, kao tačnu mjeru radrio mozg'a u različitim godinama mladosti: od б do 8 god. sedmično 12 sati, od 8 do 10 god. 18 sati, 10 do 12 god. 21 sat, 12 do 14 god. 25 sati, 14 do 15 god. 30 sati, 15 do 16 god. 35 sati, 16 do 17 god. 40 sati, 17 do 18 god. 45 sati, 18 do 19 god. 50 sati. Ako ovi bz-ojevi odgovaraju tačnosti, onda i najuređenije škole preterećuju učenice, osobito za prvih godina. * * XIz povijcsti debline. — Negda je u Rimu dugo vremena bila u narodu obična riječ: „debeo kao Lav X." Po tome bi izgledalo, kao da je taj papa bio neobične debjine. Ivoliko je baš težio ne zna se sigurno, ali se za to stalno zna za nekoliko Engleza, koji su u tom pogleđu bili pravi kolosi. Edwai'd Briglit, kad je god. 1750. umro u 30. god. života, težio je 250 kilograma; a ostavio je šestero svoje đjece. Ali rek' bi, da je odnio rekord ricki Englez Daniel Lambert, roden u Leicester-u god. 1770. Kadmujebilo 23 god. težio je ravnih 300 kilograma. * * * Influenza. — Influenza je zimi god. 1889. preko Sibirije poplavila čitavu Evropu kao epidemična bolest, te se je držalo, da je to nekakva nova bolest, jjošto za više od triđeset godina nije se pokazala sliena epidemija u većem obimu. Kasnije se počelo istraživati postanak influenze, te se ustanovilo, da je još u 14. vijeku vladala jedna zaraza, koja je bila slična, uprav jednaka ovoj bolesti. Obično ime te bolesti bilo je „kijavica" (Griiipe); dočim su istu bolest na koriima zvali infiuenza. Ivako je postalo ime kijavica, np zna se tačno, ali ipak o tom donosi „Gazette Medicale" zanimivo saopšterie. God. 1776 izašla je jedna francuska lakrdija s natpisom ,,La Grippe", te je ovaj svoj natpis isticala kao nešto nova. Jedna osoba o rioj kaže: „Neka me kuga dopane, ako ja poznam ovu bolest, koja ima tako čudno ime. Sve što ja o rioj znam, to je, da prouzrokuje kašaj, i da pruža lekarima, kirurgima i apotekama dobru zaradu". 'Ta osoba bio je jedan Jekar. Lakrdija je postala prilikom velike zaraze kijavice u Parizu god. 1776, te je jedan liječnik nudio 400 Pfunda onoj osobi, koja bi mu mogla dokazati, da nije trpila od te bolesti. Lakrdija se nije nikada prestavjala. — U najnovije vrijeme kijavica je opet predmet o kom se mnogo prepiru, a osobito u krugovima akademije liječništva. God. 1892. otkrio je Pfeift'er bacil za koga se misilo da je uzrok influenze, ali su pariški lekari bili drugog