СРЂ

- 244 —

бке riječi, pravi amerikanizam, mogli bi smo u prilog engleskog i američkog naturalizma spomenuti Boeeaccia, Chaucera i Jean de Meunga. Ima Judi, koji se pojave upravo u zgodan čas; za nih je borba kratka, a pobjeda laka i sigurna. Ima i drugih, koji se pojave prije odlučnog časa; takovi moraju prepraviti zemjište i posijati prvo sjeme, ali je žetva rijetko nihova ; oni su preodređeni da preprave pobjedu; cesto su Judi velikog uma, ali uvijek jaki, svojevojni, svijesni svoje zadaće i svoje vrijednosti. Balzak je jedan od ovih. On je vidio, opazio, analizovao i opisao čitav svijet. Stanovnici zabitnih i malenih francuskih mjesta, kao oni večih gradova i glavnoga grada; radnici i se]aci i sva bića koja sastavjaju masu jednoga predjela prošli su kroz negovu leću, i nad negovim stolom ostaviše nešto svoga, jedan komadić srca ili moždani; jedan posmijeh ili psovku; jednu bol ili jubav. Nije umjetnik, nije khiževnik; jezik mu je suhoparan i netačan. Zapletaj je negovih romana često apsurdan; negova „l^udska Komedija" rekao bi da je skup raznih melodrama, melodramatičan je razvoj a često i zaglavak negovih romana; ali, kako su živi i istiniti negovi uzori! Ambijenat u kome se oni okreću i žive kako je tačno i vijerno opisan ! Balzakova je filozofija u liumorizmu, u finoj i umjerenoj ironiji. On nije indiferenat kao što će biti kasnije Gustav Flaubert; on nije naučenak kao što će se Zola umiš]ati da je ; on vidi, opaža, razloži. Cijela je negova filozofija u „Pbvsiologie du mariage". Balzak nije nikada postavio znanstveni i filozofski problem; negov je metod proizvod specijalnog negovog rada i temperamenta. Kako je on vjerovao, tako je ćutio i opisao : velika negova moć i snaga stoji baš u ovome. I punijem gaje pravom Zola nazvao uteme]ite]em naturalizma; jer opažane i fotografična deskripcija ambijenta i uzora započine s Balzakom. „Ijudska komedija" je kolosalni spomenik jednog kiiiževnog pokreta, koji je umio jer htio biti preveć logičan i odveć dosjedan sebi istome. A prvi, koji mu je zadao smrtni udarac, misleći mu koristiti, bio je baš vođa modernih naturalista;