СРЂ

— 251 -

profesor pokušao je da proračuna, kakav teret drži pod zbog velike mase. Ovo se pitane može riješiti samo na taj način, ako se izračuna koliko ludi stoji na jednom kvadratnom metru, računajuć im popriječnu težinu. Ako se uzme da na jedan četvorni metar može stajati deset osoba sa j>oprjiečno mtežinom od 70 klg 1 ., to je teret od 700 klg. Svakako inženijeri i jjreduzimači moraju 0 tome voditi raouna, da im gradiie tribina i dvorana odgovore sigurnosti publike. * * * Prašina. — Svakomu je više ili maiie poznato, koliko škodi udisavaiie prašine što je vjetar diže, a osobito one po ulicama velikih i bučnih gradova, gdje svakog' svijeta vrvi, zdrava i nezdrava i gdje je neprekidan promet. Jedan lekar napisao je o tome čitavu knigu, odlučno ustajući da se proti tome zlu otpočne odlučna borba. Ova stvar ne bi trebala da interesuje samo lekare, več i inženijere i u opće sve preduzimače gradrie i uređivana puteva i ulica. Izračunato je da u jednom gramu jirašine ima milijun i trista hilada mikroba, a taj broj može narasti do dva i po milijuna. Svi su ti mikrobi škodlivi, jer se udisariem unose u pluća i truju ih, pa su s toga 1 česte epidemične bolesti. l T Parizu se o tom mnogo brige vodi, kako da se otkloni ovu opasnost i da se sa puteva na koji način ukloni prašina. ClTUl,/\. f Secastijan Mitropolit Skopalski. U nedjelu б. pr. mj. umro je u Carigradu skopalski mitropolit Sevastijan Debejaković u 36-oj godini života. Zbog slaba zdravla živio je u Carigradu tiho i skromno, a kad umre mitropolit Firmilijan izaberu ga za mitropolita skopalske eparhije na dan Sv. Save 1904. Metropolit Sevastijan bio je oduševjen i prosvijećen Srbin, veoma jake voje i energije, uzdržjiv i oprezan do skrajnosti. Negova smrt osobiti je udarac, naročito za skopajsku eparhiju, te je presjekla sve one nade, koje su se polagale u riegov rad. Laka mu zemja i vječan pomen u narodu! * ' * f Janko prof. Koharić. — Prošlog mjeseca nestao je prof. Koharić i od tada ga se više nije viđjelo ni našlo. Očito je da je učinio samoubijstvo, a uzrok je bilo poremećeno starie živaca. Ta tužna smrt vrlo je osjetliva, kad se promisli, da valan čovjek, uprav talenat nestaje iz kola zaslužnih Judi, i to uprav u godinama, kad je baš ostvarao ono što je obećavao. Po•kojnik se ustrajno bavio filosofijom historije, tejejoš kao đak pisao raspravica tog sadržaja, pa je za rieke dobio i nagradu. Svi su srpski i hrvatski listovi đonijeli po marii ili viši članak o pokojniku, i istakli, koliko hrvatska kriiževnost gubi sa smrću Janka Koharića. Neka mu je slava! * * * f Adolphe d'Avril. U dvorcu Coppieres umro je na 10. Novembra 1904, u 82 god. života francuski kniževnik, jedan u Francuskoj Jod najiskrenijih