СРЂ

— 828 —

Sad smo na „stranici iz istorije leksiJcografije crkvenog slavenskog jezika i nvvog bugarskog pravopisa", što g. P. Draganov priopćuje iz do sada ne opažcnog Miklosićevog elankn, koji je izašao na bugarskom joziku u listu „Царцградсији BicTiuiK'j! (19 поемврш 18i'J годипа 13. Чсп, 71', страи. 4. Из дава сн вснка сжббога. Иидава И. Лидрсов -б в г ], своа-та kiiii гопечнтиица). Miklošid tijem člankom pruža nam gradivo za istoriju leksikografije crkvenog slovjcnskog jezika, pokazujo nam A'ažnost tog negovog rada na riječniku, za sve Slavcne, a nuzgredice prikazuje nam kako neina mcđu Slavcnima u opšte uzajamne knižarske trgovine, te se još javja kao ortograf novog bugarskog jezika, t. j. kakav bi imao da bude novi pravopis, jcr on je odrjcšit protivnik svake ortografskc novosti. Miklošić stoji cvrsto na etimološkoj osnovi, i on jc „rcjefni" protivnik „ortograflčeskoi raspušćenosti - '' u svakoj literaturi, a ponajpače u jcdnoj malcnoj kao što jc bugarska. G. Draganov pečatao jc taj Miklošićev članak iz „Carigr. Vjes." najprije u bugarskom pa uporedo tijem u ruskom jeziku, ili boje, u ruskom prijcvodu, poprativši ga s nekoliko primjedaba. Taj je članak Miklošić naštampao u Carigradu u vrijeme svoga boravjena tamo, kad jc sabirao materijal za svoga „Monumenta Serbica, spectantia liistoriam Serbiae, Bosniac, Hagusi. (Viennae, 1858.) * Zadni članak, na koji ćemo da se još osvrnemo u ovom prikazu, jest Dubrovački Statut 1272 g. izdat po Bogišića i Jirečeka. Clanak je potekao iz Pera T. D. Morinskoga, a razđijejen je u dvije stavke, u opšti pregled, i u prikaz slavenskog elementa u ovom statutu. U opštem se prcgledu kažc kako jc Dubrovnik „poluslovjenski, polutalijanski", igravši za dugo vrijeme veoma znamenitu ulogu na Jadranu i Balkanu, privukao k sebi mnoge naučnike, da se zanimaju nim i negovoui prošlosti, a ti su: Bogišić, Jireček, Gelčić, I^ubić, Majkov, Makušev, Matković, Medo Pucić, K. Vojnović, Jagić, Pavić i dr. Pisac nam za tijem u nekoliko kratkijeh poteza prikazuje sadržinu statuta i kako je razdijelen istalcnuvši, da je to jedan od najbojijeh pravničkijeh zbornika u jugozapadnom Slovjenstvu.