СРЂ

— 844 —

Komentar: Ovu je odu pjesniku nadahnulo historično djelo negova prijatela „Bgipat", u kojem je on (Regalđi) iznio staru i novn povjest Egipta. Kitica I. sala = dvorana. Luksor i Ramse — egip. vlađari. Kitica II. serapej = hram Serapisov, voličanstvena zgrada kod grada Memfisa. — Apis = sveti volovi, božanstvima posvećeni. Kitica V. Amon = zaštitnik egip. grada Tebe, egip. bog, kojemu je proročišto i hram stajalo u današrioj Shvah-oazi. Poznato je da je Alesandra, sina Filipa II. makedonskog, kada jo došao u tu oazu, amonsko proročište proglasilo sinom boga Amona. — „Ahilov porod" = pjesnik predstavja Aleksandra za potomka homerskog junaka Ahila, Kitica VI. Tempe = uska i evijetna dolina u Tesaliji, duga 7 km, a široka samo 30 metara, Kitica VIII. Satrapi = perzijski namjesnici. Kako je poznato, Perzija koja je pod sobom imala dobar dio Azije, nava|ivala je na Grčku, da ju kako osvoji. Tim što je Aleksanđar podvrgnuo sebi istok, podjedno ga je kaznio, te tako „osvetio Grčku". Kitica X. Razgovori stagirski = ovim se aludira na Aleksandrova učitela, grčkog filozofa Aristotela, koji je bio rodom iz Stagirc. Kitica XI. Lizip. = glasovit kipar, a Apeles = slikar grčki. Atena = helenska božica umijeća, kojoj je Perikles podigao siajan hram, Portenon, na atenskoj Akropoli. Kitica XIV. Pean = pobjedna himna. Ovaj pean (kitice 4— 13) pjesnik je stavio u usta makedonskim Aleksandrovim vojnicima. Kitica XV. Far ili Pliaros = otok pred gradom Aleksanđrijom; i danas je na riemu pomorski svjetionik. Kitica XVII. Stadij = grčka mjera za dužinu, 40 stadija = zemlopisna rnila. Kitica XM1. i XIX. Homcrski je Ahil sin Pelejev, pa tako i'jcsn'k i Aleksandra zove Ahilovim potomkom. Premda je Aleksandar bio Makedonac, općenito ga držahu za Grka; te s toga ga i Carducci zove „grčkim junakom". — „Smjelu kćerku" = Aloksandriju. Kitica XXI. „Zuluma pune noći" = U ovoj kitici aludira jjjesnik na osobne progone svoga prijateja i historičara Iiegaldia; Sto nama izvan Italije i poslije toliko godina ne može naravno biti potanko poznato. Kitica XXIII i XXIV. Osiris = bog dobra; Anub = bog zla. Kiticom XXV. Carđucci vajda aludira na političke prilike onoga vremena, kad je napisao ovu pjesmu.