СРЂ

— 381 —

25

PETRO VIĆl-NEGOŠl. # # # Otkle vuce lozu ova zlamenita vladajuca kuća? Iz Humske zem}e. današne Hercegovine, te je XIII. vijeka bila kneštvo, a starešina joj veliki knez, koji imaše svoju vlastelu, a sin mu bješe župan. — Na to nas upućuje poznati narodoslovac У. M. G. Medaković u svome djelu „život i obicaji Crnogoraca" (u Novom Sadu, 1860. — brzotiskom episkopske knigopečatnije), te na str. 79. pod br. 22. donaša ovu slijedeću crticu: — „Pleme. Crna Gora dijeli se na sedam plemena: Cetinane, Neguše, Cekliće, Bjelice, Cev]ane, Cuce i Pješivce. Svako ovo pleme pamti svojega mknnđeda ili ti onoga, koji se od niovijeh starijeh prvi doselio u Crnu Goru, pa se i zovu po negovom imenu. Svako pleme ima svoju pricu o dosejavanu. Tako Neguši prićaju, da su se doselili ispod planine Negoš u Ercegovini. Oni su podjejeni na dva jaka bratstva: Erakoviće i Raičeviće.*) Bila su dva brata, jednome je bilo ime Erah, a drugome Eaič. Od Eraka su Petrovići (današna vladajuća porodica), Popovići, Kustudije i t. d., a od Raiča: Radonići, Zutkovići i t. d. Svaki slavi svojega, svaki se ponosi sa svojijem. Tako se Neguši ponosc sa svojim Erakom i Raičem, Oevjani ili ti Ozrinovići sa svojim Ozrom, Baice sa svojim Martinom, a Bjelopavlići sa Bijelijem Pavlom. Od Bijelog Pavla najviše su se umnožili, ima ih danas oko 3000 pušaka. Kako je lijepa i ponosita uspomena novom naraštaju slavnog šukunđeda, koji je tražio i obreo novi zavićaj sebi i svojemu porodu, umnožio pleme judsko, te ga slave i spominu kroz ćetiri vijeka. Više bratstva sastavja pleme, ali ne od kojeg drugog bratstva, već od onih isti bratstva, koja potječu od jedne krvi. Može biti po 5—6 i po više bratstva u jodnom plemenu, ali se napram drugijeh plemena odzivaju jednim imenom. Svako pleme ima svojeg glavara i mora biti iz istog plemena, i pleme ga samo bira. Svako bratstvo imalo je svojeg kneza, a svako pleme

*) Sađa ima Rajiča ili Rajičevića u Gracu, u kotaru Stolačkom (Hercego-

vina). ***