СРЂ

- 403 —

na taj način moći ce se ući u borbu gdje kiđjiva sveza, što veže ideju sa pokretom, ne bi izđržala udar. Snaga osjec'ana se manifestira u velikom bogastvu djejstava. I ako osjecane može da poremeti i prividno od nega i najnezavisnija psihološka stana, kao percepciju jasnih predmeta. Istina, svaka ie percepcija, pa čak i elementarna, tumačene nekili znakova. Ja ne vidim tu naranču ja samo sudim po izvjesnim znacima da to mora biti naranča. I to tumačeiie s navikom postano trenutno automatično, pa dakle teško ga je i pomutiti. Ali, osjećaiie svakoga trenutka odgana istinito tumačene i sugerira lažno tumačene koje u svijcsti zauzima mjesto istinitoga tumačena. Da ne govorimo o strahu koji noću izaziva najapsurdnija tumačena najprirođnijega šuma; mi znamo kako nas mržna zasljepluje i pred najočiglednijim iaktima. Sjetimo se samo, da bismo se uvjerili o zanimjivom izopačavanu, zabluda matera o Jepoti nihove djece, pročitajmo onaj lijepi ispad Molijerov u kome se podsmjeva obmanama što ih Jubav izaziva: „Blijedu upoređuju po bjelini sa jasninom; »Crnu da strah čovjeka uhvati, kao divnu garavu 1 )? .. . Nije sama percepcija koja može izopačiti osjećane. Jača osjećana ne poštuju slabija. Sujeta, to tako živo osjećane kod mnogih }udi — imaćemo prilike da govorimo još o tome faktu — moše izagnati iz svijesti stvarna osjećana. Samojubje često može da sugerira osjećaria koje je pristojno i elegantno imati. I ti takoreći stranci učvrste se u svijesti i prikrivaju stvarna osjećana isto onako kao što priviđene, koje so javla haluciniranome pred jednim zidom, skriva šare na zidu, te misli da je pred iiim živ čovjek. Zbog takve vrste autosugestije đak žrtvuje velike radosti svoje dobi i svojega stana tobožnim uživanima, koja su, kad se skine onaj šjam od osjećaiia što sugeriraju sujeta i iiegova okolina, bijedna. Za to i površni Judi što se kreću po otmenim krugovima sa naklonenosti i nepodobnosti, ne zagledaju dobro u sebe i ne traže ona prava osjećana, koja im se javjaju u tome žurnome ali i glupom i bes-

') Misanthrope II. V.