СРЂ

— 405 —

svoje voje. Istorija i iskustvo dokazuju da i najstrasniji harakteri imaju najvceu stalnost i čvrstoću u nihovu osjećanu dužnosti, kad je strast nihova upućena tim praveem 1 )". Neka čovjek sebe posmatra brižhvo, pa će vidjeti da, sem onih automatskih radna, svakom hotenu prethodi einotivni talas, osjećajna pereepcija one radne koju treba svršiti. Mi vidjesmo da, dakle ideja, da treba raditi, nije toliko moćna da nas u jutru iz posteje digne, dotle jc osjećane stida što nijesmo još ustali i ako smo sinoć rekli da ćemo rano ustati, dovojno, da nas divno i nagoni da se obučemo na vrat na nos. Drugi put osjećane da se cini nepravda cini nas da protestujomo i ako nam je teško, itd., itd. Vaspitane tako malo racionalno, koje se daje djeci danas, osniva se na neodređenoj percepciji istine. Sistem pismenili sastava, nagrada, kazni, pociva na nejasnome vjerovanu da samo emocije rnogu da stave u pokret voju. Otuda kod djece, u kojih je osjećajnost slaba, ne može ni biti rijeci o vaspitanu voje, pa dakle i o ostalome vaspitanu. „Уаја priznati da je najteže vaspitati onu djecu u kojih nema osjećajnosti. .. svc nihove misli su rastrojenone . . . ona slušaju ali ništa ne osjećaju.' 1 )" Ako li smatramo društva i nihovo zajedniSko hotene kao ројабапо onoga što se događa u individua, mi ćemo jasno vidjeti da ideje vode samo posredno svijet, naslahajuć se na osjećana. Pojava jedno ideje, veli Michelet, nije toliko prva pojava nene tormule, koliko hena deflntivna pojava, kad se zagrijana silnoni toplotom Jubavi razvije, oplođena snagom srca". 3 ) Spencer s razlogom tvrdi da „osjećana vode svijet 4 ). Stuart Mill mu na to odgovara 5 ) da „nijesu ni amocije ni judske strasti otkrile zem]ino okretane oko sunca". Naravno da ne. Ali taj pronalazak stvorio je u svoju korist silna osjećana, bez kojih bi ostao bez uticaja na covjecijo vladane. U duši jednoga Paskala, jednoga Spinoze, nikla je ideja. Naročito u duši Spinozinoj niklo je tako jako osjećane o ništavilu zemje u vasionome svijetu, pa dakle i o našem ništavilu, da niko ne može svojim djelima pristupati ') Mill: Assujettissement des femmes str. 150. — Ribo op. cit. str. 117, 118, 169. a ) Fenelon: Education des filles. ') Michelet: Les femmes de la Revolution. ') Spencer: Pourguoi je me separe d'Aug. Comte. 5 ) Mill: Aug. Comte et le Positivisme — 100 str.