СРЂ

509 —

OCJENE I PRIKAZI. G. S. Petrov i negova brošura „ Ruski pjesnici i pisci". U X. svesku „Hrvatske misli" ove godine usporetlio je pisac članka Revolucija u Rusiji i budućnost ostalih Slavena sadane stane Rusije sa stanem Engleške pri koncu XVII a Francuske pri koncu XVIII vijeka,; usporedio je prama svojoj namjeri i prama duhu mjesečnika, u kome je objelodanen članak. Imajući na pameti, da se je i u Engleškoj i u Francuskoj u doba revolucije razvila kniževnost osobitim smjerom prama duhu vremena, lako je, da se upitamo, što je s literaturom u Rusiji V Ima li tragova kakvom novom pokretu? Prekoračimo li granice beletristike, eto nas u neprilici, i ne baš samo nas, već eto u neprilici i nemačkog ,,Brockhaus-a" u zadnem izdanu. 0 znanstvenoj literaturi znamo malo ili ništa; ovo zadne pak osobito vrijedi za teologa i psihologa Petrova. 1. Grigorij Spiridonović Petrov rodio se je god. 1868 u Jamburgu (u petrogradskoj guberniji). Gimnaziju je pohađao u Narvi a zatim duhovni seminar i akademiju u Petrogradu, gdje je god. 1891 bio zaređen za svećenika. Od god. 1892 uze predavati nauk o vjeri na 3 gimnaziji u Petrogradu, na vojničkim akademijama, na carskom liceju te na novom politeknikumu kao profesor teologije. Osim učitejskih dužnosti čekaju ga i druge, budući on od god. 1893 viši svećenik crkve sv. Aleksandra Nevskoga. Prvi poticaj ruskim kritičarima, da obrate pažnu na Petrova, bijahu negove crkvene propovijedi, iz kojih već udaraše jasno u oči negovo stanovište: da je teme], Juckome životu u osobi Spasiteja iu Evanđeju. Kod tog stanovišta ostaje i daje u svojim predavanima, koje pohađa bezbroj puka. Pređavana su toliko za naobraženiju publiku, koliko za puk u opće, te prema tome u uzvišenijem ili prostijem stilu iznaša pred oči slušateja svoju nauku. Što ne dospije da razloži u predavanima, to nadoknaduje brošurama, koje opet idu dvojakim smjerom prama čitate\ima a uvijek k jednom te istom сЦи. 32