СРЂ

150

СРЂ. — SRĐ.

watta po Hefnerovoj svijeći. Svjetlost joj je stalna i dugotrajna, a gori 1500—3500 sati. Svjetlost se može i pođvostručiti. Dobila je ime wolframske svjetiljke, jer se izrađuje od kovine wolfram. Ova je kovina vrlo jevtina, pa će zato i svjetiljka biti jevtina. Ova je svjetiljka bolja od Auerove plinske. Patentovana je već u Austro-Ugarskoj, Belgiji, Njemačkoj, Portugalskoj, Rusiji i Spanji. Očekuju se patenti iz Engleske i Francuske. Radujemo se uspjehu brata Hrvata. POMORSTVO. Najveći dock na svijetu u Hamburgu. Svršetkorn nastajne godine imaće Hamburg najveći dock na svijetu. Biće dug 165 metara, a zapremaće 35.000 bačava (tonelata). Do potrebe moći će ga se prenijeti iz Hamburga u Brunshausen (na donjoj Labi) gdje će služiti državnoj mornarici u slučajurata. Parobrod danas i prije 90 godina. U knjizi „Portefeuille des Enfants" od Bertuclia, koja je izišla u Weimaru 1816. nalazi se kratak opis parobroda iz onoga vremena. Pisac spominje, da je parobrod najvažniji i zy m svijeh vremena i da se njegova vrijeđnost ne može ni procijeniti. Dalje kaže, da je Fulton sagradio više parobroda koji su plovili po Hudson-ovom zaljevu; odatle da je parobrod došao u Englesku, a zatim u Njernačku. Parobrod onoga doba pisac opisuje ovako : Cijeli je brod dug 90 stopa a širok 14 ; nosi 75 tona. Jakost je stroja 14 konjskih snaga. Za podržavanje vatre potroši se u 24 sata 2 '/< tone najboljega ugljena. Gradnja broda stoji 700 engl. lira. Pisac još opaža da skupoća g'radnje, a osobito skupoća tjeranja, ne đozvoljava upotrebu parebroda. - Njemački stručni list „Schiffbau" upore-

đuje s ovijem parobrodom iz 1816. parobrod „Amerika", koji je najveći parobrod na svijetu. „Amerika" je 7'/, puta duža (1667 stopa) i preko 5 puta šira (74 stope); nosi 290 puta više (21070 tona). Jakost obiju strojeva iznosi 15800 konjskih snaga, dakle je jači 1128 puta više nego, što je trošio parobrod 1816). („Tršć. Lloyd" . STATISTIKA. Prirast pučanstva u Parizu. Po zađnjem popisu stanovništva -- izvršenom dne 4 marta o. g. — Pariz broji 2,731,728 duša. U pet godina (biva od god. 1001) imamo dakle prirast od 71,169 duša, dok je godine 1901 bio više no dvostruko, biva : 148,190 duša. Samo je u 10, od 20 gradskijeh kotara, stanovništvo priraslo, a u drugijeh je 10 palo. Broj novina u Japanu. Na svako 12.500 stanovnika japanskog carstva padaju po 1 novine, biva u svoj državi štampaje ih se skupa 4000. U samome glavnome gradu Tokio ima ili 120. Prve su novine izišle god. 1852; g-od. 1879 već ih je bilo 266; god. 1886 njihov je broj narastao na 2000, a ovo posljednjijeli 20 g'odina podvostručio se. — Najglavniji je list „Jiji Rhimpu" (Novo Vrijeme), koji broji ništa manje no 400.000 pret.

ОЦЈЕНЕ O „СРЂУ". Српски Књижевпи Гласник у својој свесци од 16. маја о. г. лијепо оцјењује „Cpb" и топло га препоручује. Savremenik, ljetopis društva hrvatskih književnika, u svojoj sv. VI., lipnja 1906, preporučujući „Srđ" navodi da Spomenici dubrovački, koje iznosi A. Vučetić, nijesu bili doslije nepoznati. Mislimo da se ovdje Savremeniku potkrala štamparska pogrješka.