СРЂ

БИЉЕШКЕ. -

BILJEŠKE.

263

извјештај. Он је прегледао уч^нике 7. септембра по подне и 16. маја^прије подне и зато је био празник; прегледао је зграду и држао ученицима кратка предавања о хигијени; бринуо се за њихову чистоћу и прегледао локале у којим сс ученици хране. Он прилаже извјештају исказ болести и особина тјелесних и конституционалних ученика. Ученика је било на почетку године 179 а на концу 149. 2. Шематизам православне епархије бококоторске, дубровачке и спичанске за годину 1906. Издаље консисторије. Дубровник Српска Штампарија. Шематизам наводи св. Саву као покровитеља епархије, затим дјела писана о епархији и њеним крајевима, врховне власти епархије, њене закладе, доноси исказ манастира и што је писано о њима, парохија с именима цркава, надлежних свећеника, тутора и броја домова и душа. У цијелој дубровачкој парохији и ње окружју има 159 домова и 977 душа православне вјере. Шематизам затим доноси попис других свећеника и питомаџа. Врло су интересне биљешке и подаци, измећу којих ћемо навести три писма владике Рада, једно владике Рајачића, Нешто о Боју на Косову, владика Раде у Манастиру Савини и ост. Schematismus dioecesis ragusinae 1906. Ragusii Sumptibus Curiae Episcopalis. Ех Typografia Croatica Ragusina. Šematizam pisan latinski navodi Sv. Vlasija kao pokrovitelja biskupije, donosi popis najviših crkovnih dostojanstvenika rimsko-katoličke crkve, kao nađležne vlasti za dubrovačku biskupiju, od sv. Oca Pape do Nj. Pr. nadbiskupa Zadarskog 1 ; zatim hronološki red nadbiskupa i biskupa epidauritanske i đubrovaoke dieeeze, zatim stonske i korfiulanske; tu su nanizani najglavniji podaci o tim nadbiskupima i bisknpima. Iza toga se nalazi potanji popis svih dostojanstvenika i klerika biskupije

počinjući od Nj. Pr. monsignora Biskupa. Zatim je popis parohija razdijeljenih po dekanatima. Taj popis sadrži historičke podatke o Grospi Velikoj, o crkvi sv. Vlasija, o Dubrovačkom Koleg'iju, crkvi sv. Ignacija i domu 00. Isusovaca, o manastirima Dominikovaca, Kranjevaca u Dubrovniku, o manastiru na Lokrumu, o crkvama, manastirima i pojedinim parohijama izvan Dubrovnika, nadasve o Gospi od Sunja na Lopudu, o Cavtatu (Epidaurus) i o manastiru franjevačkom u istom mjestu i u Pridvorju, o prijašnjoj biskupskoj stolici u Stonu i franjevačkom samostanu ondje, o manastiru franjevačkom u Slanome i venediktovačkom na Mljetu, o franjevačkom manastiru na Pelješcu, o biskupškoj stolici u Korčuli i franjevačkom manastiru na Otoku kod Korčule i o Blatu. Nabrajaju se erkve i crkvice po parohijama, zabiiježeni su svećenici dušobrižnici po njima, broj kuća i duša u pojedinim selima i kućištima i naznačene su im đaljine u kilometrima od matice. Popisani su svećenici dubrovački, koji su izvan biskupije. Šematizam sađrži i imena dumana, sestrica i t. d. i svršuje sa alfabetskim popisom svih crkovnih Гса u diecezi sa ličnim podacima. Ova knjiga odvaja između sličnih prijašnjih svojim historijskim podacima, te može lijepo koristiti onom koji hoće da se upozna pregleđno sa ovom diecezom. U knjizi su navedena također mjesta, te imadu poštarski, telegrafski ili koji drugi ured, te ova knjiga može služiti kao priručna i svjetovnjacima. Cijelo pučanstvo pet dekanata đieceze broji 76 239 duša; grad sam oko 5000, Pile oko 3000, Ploče 650, Bosanka 99, Gruž 2266, grad sa Zagrađima, Gružom i Bosankom ukupno 11'015 duša.