СРЂ

БИЉКШКЕ. — BILJEŠKE.

307

crnogorski, članovi državnog savjeta i t. d. i 3 brigadira, koje Knjaz i Gospodar imenuje, u sve cetrnaestorica. Po općem pravu glasa svak bira, ko je navršio 21 godinu života. Iskljueeni su samo aktivni oficiri i vojnici, osuđenici i ko je pod stjecištem ili starateljstvom i ko je be/, dopuštenja stupio u službu strane države. Može biti biran za poslanika, ko je navršio 30 godina života i može birati a plaća 1 K godišnjih poreza ili dacija državi i stalno živi u Crnoj Gori. Isključene su neke klase činovnika, okrom ako dadu ostavku. Birački odbor za rukovođenje izbora i ost. sastoji iz predstavnika, koje po jednoga bira svaka opština a u varošima iz pet odbornika, koje bira opštinski odbor. Oni biraju između sebe predsjednika na dan izbora. Biranje je lično i usmeno, apsolutnom većinom ; inače isti je dan uži izbor, pa odlučuje kocka pri jednakosti glasova. Poslanici van sjedišta skupštine dobivaju dnevnicu od 6 K i 4 K na dan podvoza. Prestupei protiv zakona kažnjeni su globom ili zatvorom a neki samijem zatvorom. (Zakon od 24. juna 1906). Uregjenje državnog savjeta a Crnoj Gori. Ovaj savjet sastoji iz šest savjetnika, između kojijeh * i predsjednik. Ovaj savjot između ostalog 1) proucava zakonske prijedloge za narodiiu skupštinu 2) radi kao vrhovni

ađministrativni sud 3) kao disciplinarni sud za činovnike 4) odobrava neke državne izdatke б) odobrava zaduživanje države 6) rješava žalbe o povrjedi zakona prikazate sa strane privatnika i sa strane države 7) rješava o prodaji javnijeh dobara 8) i rješava žaibe prot.iv glavne državne kontrole. (Zakon od 29. juna 1906.) Društvene prilike. Moda. K o r s e t. Iznašašće korseta siže u šesnaesti vijek, a pripisuje se Katarini Medici. Od tada je korset stalno vladao na franceskom dvoru i kod njegovijeh podražavalaca. Pod Lujom XI \ г . (Grand Siecle) dostiže svoj vrhunac u čvrstijem pancijerima rokoko-dama. Liječnici se uzalud opirahu, sve dok u drugoj polovici 18. vijeka veliki anatoin Sommering svojim spisom „о djejstvu stezala" ne skloni dame da se ostave korseta. U Austriji Josip II. pokuša da ediktom izopći korset, dok u Njemačkoj u velike djelova Winckeltnann- ov umjetnički nazor. Njegov poklič „Zuriick zur Antike" pade na plodno zemljište. U Franceskoj slikarica Vigee ie Brun metnu u praksu AVinckelmannovu nauku. Prelijepa se umjetnica odijev'aše u slobodne antične haljine, sa šarenijem turbanom oko glave; mnogi se povedoše za njom. Moda do brzo stvori robes d l' Athenienne i tuniques a la Minerve. Još duboko u devetnaesti vijek korset bijaše izvan mode, ali zatim iznova poče gospodstvo pancijera, proti kojem se opet digla jaka struja u naše dane.