СРЂ

452

СРЂ. - SRĐ.

Prirodne znanosti. Okamenjena Iješina. Ovih se dana javnijem ličenjera prodala znamenita iskopina, a to je okamenjena lješina Indijanke, koja je izvadena iz mjedenog rudnika u Kukvi-Kamati u zagorju Kalame (Antofogačska), gdje je zaglavila i to mnogo stotina godina prije, no što je Kolombo otkrio Ameriku. Tijelo se iskopalo novembra 1899. u dubini od 6 noga i po ingleskijeh, a bilo je pokriveno grohotom i metalnom zemljom i nije se našlo nipošto pokvareno i u potpunoj formi, kako kad je bilo zasuto. Tijelo se sačuvalo K ez znatnijeh promjena. Koža nije se ni zgrčila niti otekla, šupljice tamo i ашо mogu se još raspoznati, a muskulatura pojavljujo je se vrlo jasno, što više može se raspoznati smrtna muka, koju je žena podnijela, po usnama, koje su bolno iskrivile i po napetijem obrvama. Suha vrućina onoga kraja i znamenita sađržina sulfata i mjedenog klorata tla pretvorila je tijelo u mumiju. One kovinske sastojine napojile su i utvrdile meso na Iješini. Tako je malo po malo tijekom vremena postalo ono što mi danas vidimo, okamenjena stanionina (pletež ćelija) velike tvrdoće. Iskopina svojom bojom naliči bronzi, koja ima đebelu patinu. Zelenilom su omašteni i komadi lamina krzna, kojijem je nesretna rudarica u doba odavna prošlo bila omotala noge; tako isto i razno oruđe, koje se našlo kod nje: ostaci košarke, malj i kamene lopate, nekoliko zašiljenijeh komada drva i rasparana poljska iorba, oruđa, koja su kamenog doba i znamenite savršenosti. Mrtvo tijelo teži samo 0 ingleskijeh funti, a ima srednju veličinu. Teško je da se ustanovi doba, kad je zagla-

vila nesretnica; svakako to je bilo u prešpanjolsko doba, jer se je po dolasku Spanjolaca obieavalo već bronzano mješte kamenog oruđa. — Brzojav bez žica. Marconi je dokazao, da јз moguće ргеко oceana teieg'rafisati bez žica, kada je upravio poznati pozdrav Roosevelta kralju Eduardu VII. Nije biio sumnje da je nastalo novo doba saobraćaja među novim i starim svijetom; i Markonijevo društvo svagđano je slalo brzojavom bez žica naj novije vijesti londonskom Times-u. Ipak ovo preduzeće nije bilo dugotrajno, a to stoga jer atmosferične struje višekrat su zaprijtfčiie saobraćaj, i pitanje je trebalo opet proučiti. Mnogi su se đali bili na ovaj posao, a De Forest i Fessenden regbi da su donekle i uspjeli. Prof. Fessenden došao je do uvjerenja da se glavna zapreka ima pripisati akciji sunčane svjetlosti i nazočnosti bezbrojnih materija u atmosferi koje upijaju i smanjuju intensivnost komunikacije. Ove materije nijesu svugdje jednako razdijeijene. Konstatovano je na primjer da je komunikacija lakša sa istoka put zapada, nego obratno. Svakako još će proći vremena, dok se brzojav bez žica potpuno usavrši. — Eksplozivna prašina. Poznato je, kakve nesreće prouzrokuje eksplozija prašine u rudokopima. Ingleski hemičar Watsou Smith dokazuje, da jednaka pogibao postoji i u prašini od muke, sladora, oriza i čađe, koja u nekim posebnim prigodama može jednako eksplodovati poput pušćanog praha. Ovo je vrlo znamenito za industrijalce, koji će bez sumnje nastojati iz toga izvaditi kakvu korist; a trgovci bi morali pripaziti na svoja liraništa e da se slučajno eksplozija ne bi dogodila.