СРЂ

СРЂ. - HHf).

Наука. - Nauka. Mudre izreke. 1. Ne baoa se Kamerije proti šuhu dubu. Persijska poslovica. 2^ Pravica riek pobijedi', kad bi se i vas 'svijet srušio. Latinska izreka. 3. Nek sv'jet pane a istina stane. . Iz Objavljenja. Higijena. • -Nfi'o sredstvo za njegu zuba. Dr. A. Dening'er u Mainzu objelodanjuje u listu „Frankfurter Zeitung" vrlo. zailimiv članak o djelovanju fluora na zube i 11a kuijen. U izvatku navesti ćemo što on o tome kaže. Fiuor je elemenat, koji je srodan hloru, bromu i jodu, a po najviše se veže s kalciumom i pojavljuje se u rudama kao fluorni calcium. Biijke ga primaju kroz žile. te 011 tako ulazi u voće, u. gomoljike i zelje i kroz ove biljke u životinjsko tijelo. Dajbudi kosti a nadasve caklina zubova sadrže nekoliko fluora, što se može đogoditi i upravnim primanjem eestica zemlje i prašine, koje sadrže fluoia. Podaei 0 sadržini fluOra u čovječijim zubima kolebaju mnogo. Životinje, koje jedu nmogo žita i vodenih bi'ijaka, gomolja iii ijušturnjaka, primaju veliku množinu anorganskih supstancija a s njima 1 fluor, i imadu vrlo tvrde zube, tako da se zubi nekih životinja izrađuju vrlo teško. I svi sisavci imadu prilike da prime veiiko. mnoštvo fluora, neki jeduoi s travom i žilama pijesak i zemlju, tako da su im zubi tvrdi. Zvijeri jedu one životinje, koje se hrane biljkama i nalaze u njihovim kostima slogove fluora. Stoga se razumije, zašto životinje imadu dobre zube. Kulturni čovjek ne grize više kosti i jede zelje i repu samo opratu i ima prigode, samo kad je dijete, da proždere

zemlje, ako pri šetnji izguli i ukrade seljaku koju repu. Aii seljak ima više prigode da proždere anorganskib supstaucija i stoga su njegovi zubi dobri. Ali gdje u zemlji nema fluora,. ne koristi ni jesti zemije sa zeljem i tu su ljudima loši zubi. Istina, ne može so tvrditi da razvitak zuba visi samo o lluoru : za to odlučuju i druge činjenice. Na priliku ima slabe zube ko jede samo vrlo raskuhanu hranu a zdravije ko jede tvrdi kruh. Tako isto ima. slabe zubo ko jede prevruću ili prestudcnu hranu. Ali pored toga nestašica fluora u hrani prouzrokuje bolest zuba. Ali se je Dr. Dening'er opitima uvjorio da uzimljući fluora utvrđuju se i poboljšavaju zubi. On pred 18 godina proždiraše svaki dan veliko mnoštvo fluornog kalcija, da vidi hoće li to škoditi ili koristiti a mogao se bojati da će se naj prije pojaviti zapala kuljena. Ali uzimljući fluora za cijelu godinu dana uvjerio se da to ne škodi ništa. Tada je 011 učinio iste opite i 11a drugim ijudima. Nadasve đjeca mogoše dati naj bolje dokaze. Na staru čeljađ nijo se nioglb računati, ali i s njima se postignuo dobar uspjeh. Zubi im postadoše tvrdi. Ali znamenitiji bjehu opiti s djecom. Yiše ženskih glava, dok su bile u drugom stanju, uzimahu svaki dan iltiornog kaicija. Zubi djece rođene od ovih žena bjehu iznimno dobri, ali i matere np izgubiše inače običn; zub, nego sačuvaše zdrave zube. Ali i kod starije djece, što su uzimala iiuora, bio je razvitak zuba dobar a kod neke i sjajan. Uzimanje je fluornog kalcija (fluorcalcium) jednostavno i jevtino. Iiostaje da se fluornog kalcija istučena u sitnu prašinu uzme svaki dan svaki put s hranom nekoliko praška ; za komotnija. lica ima jedna lijekarnica u Mainzu