СРЂ

169

mjesta, ali ne bi se ni opazila, da je ime ne razglašuje, biva Buganj greb. Sto je'taj Buganj greb? Buganj je adjektiv od supstantiva Bvgan, kao Ivanj( dan) od Ivan. A što je Видап ? A ko bi znao. Bolje nego nagadali uzalud, ostavimo da stvar s vremenom sazdrije. Ako nije i ovo kakav otražak iLirskoga vremena i jezika. Svakako 1o znamo da su Iliri bili i u sadašnjim Konavlima u oblasti kraljice Teute, koja je stanovala u Risnu (Rizonium). llirska se država na jugu prostirala do rijeke Drine (Drilon), a zvali su je Rimljani Illgris Graeca, da je razlikuju od sjeverne llirije, koja se zvala lllgris barbara i dosizala je do rijeko Arsije (sadašnje Arse) u Istri. Iliri su se bavili ponmrstvom i bili pomorski razbojnici, za to su za rana sukobili se s Rimljanima, dok ovi nijesu njihovu kraljicu podjarmili g. 228 pr. H. Ovo je doba za Rimljane bilo historijsko, jer pada izrneđu prvoga i drugoga punskoga rata. Ne tako za ove krajeve, o korne vremenu nema spomenika. Jedino iz svjetske historije znamo da neki učenjaci misle da su se Iliri istražili pretopivši se u Grke, Rimljane i Slovene, a da su od toga plemena sadašnji Arbanasi. Tako so i zovu potomci llira 1 od 'A}$avot, 'Ap^avot, а njihova zemlja "Ap[3avov i "AX[iavov i Arbanum. Turci ih zovu Arnautima, a oni sebe same zovu Skipetarima, te znači „koji бији, razumiju". 2 U novije vrijeme iskrslo je ilirsko ime, te su se zvali Ilirci južni Sloveni: Slovenci, Srbi i Hrvati po pokretu Gajevu u Zagrebu, 3 a imo je uzeto od Ilirske države što je bio zamislio i osnovao Napoleon I. Od toga doba naš jezik zvao se llirski, a za našo doba u školama naš jezik zvao se talijanski: lingua illirica. * Ali ne treba ni spominjati da slovenski Ilirci i njiliov jezik nemaju ništa zajednički sa starijem Ilirima.

1 Jireček. Die Rom. 4:i: 2 ibidem. Poredi. S'.oveni koji g-ovore; :i G.

1848 i kasnije pjevala se i u Dubrovnikn poznata pjesma: ,,Mi smo braćo Jiirskog' i ost."

* Inie: llngua illirica upotrebljavala je kadgod i sama dubrovačka republika, kako n. pr vcć g. 1667 iza velike trešuje. Onđa, kad je kralj i'ranceski Lnjo XIV. vodio prvi navalni rat ( 666-8), Dubrovčani iza trešnje bili su se obratili na evropsko vladare za pomoć, te i na Luja XIV i tu su inu kazali da će mu oni nella nostra lingua illirica (u našem ilirskom jeziku) raznositi hvale ]>o svijetu. Tu su riječ oni tada uzeJi kao sinonim općo siovenskog- jezika. Poredi iSrđ 1904 g. Op. Ured.