СРЂ

BUfiARSKA UNIVERSITAT U SOFIJI. ; Piše prof. K. Jireček.

Utemoljenje bugarske universitati bješe kao daleka Fata Morgana za kneza Aleksandra Batenberga, kad mi je bila čast da služim kao generalni sekretar bugarskog ministarstva za nastavu a nekoliko doba i kao ministar. Trebalo je naj prije misliti se za uređenje osnovnih i srednjih škola. Za kneza Ferdinanda, koji uz svoje velikc zanimanje za prirodopis i umjetnost polpomagaše svaki napredak kulture u državi i za predsjednika ministarstva Stambulova, bistre i pametne glave s dalekim pogledima, otvori se u Sofiji vcć 1888. g. universitat, naj prije kao „viša škola" a 1894. konačno se uredi kao universitat. Onajebiia razdijeljena u tri fakultati : na historijskofilološku, fizičko-matematičku i juridieku (otvorenu 1892). Posljednjega zimskog semestra ona je imala po prilici 50 nastavnika, redovitih i vanrednih profesora, docenata i asistenata i oko 1350 slušalaca i slušateljica. Profesori su bili po naj više Bugari. Inostranaca je bilo samo malo, kao poznati vođa maloruskog pokreta, Dragomanov i Miljukov, koji je dobro poznati historičar iz naj novije ruske povjesti, kasnije nekoliko austrijskih Slovena. Bugari se potrudiše da nadoknade što se bilo žaneinarilo u znanosti nadasve u ispitivanju svoje otadžbine. List „Bugarskog književnog društva", koje jednom 1869 bješe uteraeljeno od iseljenika u Braili u Rumunjskoj, a mojim je sudjelovanjem obnovljen 1891. u otadžbini, ima sada 18 knjiga u 67 svezaka. Ogromni Zbornik ministarstva nastave, utemeljen 1889. g. sastavlja niz od 21 knjige u guartof. sa raspravama i gradivom za poznavanje zemlje. K tome priloži ono što izdaje Prirodoznanstveno društvo (od 1905 g.) Universitat-

* Prof. Jireček stavio nam je na raspolaganje ovaj clanak, koji je izasao njemački u cijenjenom miinchenskom listu Allgetneine Zeitung, a mi ga u prijevodu donosimo u „Srđu", jer se tiče nauke u Bug-arskoj. A. Y.