СРЂ

176

života na narodnoj podlozi. Druga struja prikazuje staro neznanstvo uz fizičnu snagu. Pred eetvrt vijeka za svog petogodišnjeg boravka u Bugarskoj irnao sam često prilike da posmatram ljude, koji su se javno i bez straha banili i nametali svojim neznanstvom. Pojavama, koje prate ovu struju, pripada nedostajanje pravoljublja a nadasve nepoštovanje domaćih zakona. Ima još ljudi, kojima je državni ideal posve orientalan i pominjo na Tursku, Persiju i Afganistan. „Sultan" — pisno mi je prijatelj po ukinuću universitati — „пе bi drugacije postupao; vidi se koliko smo srodni s Turcima." Tome se pridružuje to što mnogi političari od zanata ne vide daleko i imaju pogled pomućen licnom navisti i zastrt malenkastim pobudama stranačkih klubova. Po naj više su čudnovato kratkovidni i misle samo na sutrašnji dan; svestrano proučavanje jednog pitanja i njegovo posmatranje sa višeg gledišta odveć je teško za njih. K tomu dodajte to što se za ćudo ne cijeni domaća đuševna radnja, a to se nipošto ne događa u Srba, Rumunja i Grka. Osobito književnicki honorari čine se posve nedopuštena zarada većini bugarskih politicara. Stoga je narodna skupština prije malo godina izbrisala iznose za izdavanje Zbornika ministarstva prosvjete, koji od tada izlazi u umanjenom objemu iza duga razmaka vremena. Bugarsko književno društvo, negda utemeljeno u emigraciji sa mučno isprošenim prilozima bugarskih patriota, bilo je posmatrano prije ne mnogo vremena kao društvo za zaradu i lišeno malnesviju sredstava s jednog poreznog pitanja. Bitka kod Slivnice prije više no dvadeset godina pribavila je Bugarima u Evropi veliko štovanje; ali ovo treba da bude sačuvano i ne smije biti potkopavano. Bugarima treba još marljivo raditi da sačuvaju svoje mjesto pri utakmici evropskih naroda. Ovdje se ne radi samo o sudu Srba i G-rka, koji se već tačno obaziru na to, kako ukinuće bugarske universitati djeluje na osjećauje u Maćedoniji, gdje se sva tri naroda takme. Ja kao stari bugarofil znam iz svog opita samo odveć dobro, da u Evropi mnogi učenjaci i državnici drže Bugare dakako za narod, koji je fizično jak, ali bez dara za duševno radnju. Pokojni ministar Kallay, negda jedan od sastavljača statuta za autonomnu zemlju Istočnu Rumeliju, kazao mi je često puta,