СРЂ

566

СРЂ. - STtĐ.

Dubrovčani nastojahu sada da se sporazume s kraljem bosanskijem, Stjepanom Tomašem i Đorđem Brankovićem, despotom srpskijem i predložiše napokon despotu, da se njih troje združe i kupe u turskoga cara za 200 tisuća dukata Stipanovu zemlju i da je medu sobom razdijele, tako da Dubrovčani dobiju Trebinje s Lugom i Vrm s gradovima Klobukom, Mičevcem i župu Dračevicu s Novijem i da oni dvojica s njima ugovore savez protiv Stipana nudeći kralju novaca samo da im dade povelju za Dračevicu, Novi i Risan. Kralj bosanski primi ponudu saveza i poveljom 18. dećembra 1451. u gradu Bobovcu darova im sve od Sutorine do mede Kotorske. Ali despot ne htjede, jer se bojao take osnove. Nastajne 1452. god. dođe do velikog rata. U savez pako s Dubrovnikom i Bosnotn uljeze i sarn Stjepanov sin, Vladislav s majkom Jelenom. Vladislav prodre u Hercegovinu, uze grad Blagaj kod Mostara i dopre sve do Neretve. Ali s njim nije ništa bilo ugovoreno o tome da Dubrovčani dobiju Trebinje i ostalo imanje, jer je sve to hotio on imati. Ni kralj bosanski nije hotio dati Trebinje u tuđe ruke, jer ga je bio naumio dati svojjem saveznicima Pavlovićima. Zatijem između kralja i poluzavisne moćne vlastele bosanske i hercegovačke pojavi se nesloga i kralj otide a ne učini ono što je bio obećao. U toliko Muhamed II. bješe odbio kraljevu ponudu ugovorenu s Dubrovčanima a Vladislav ih ostavio, te se pomirio s ocem, koji protiv njega bješe primio pomoć od Turaka, Dubrovčani se s toga nadoše sami protiv Hercega, koji još 1453. htjede imati polu Konavala ili tisuću dnkata godišnjeg danka. Napokon 10. aprila 1454. ugovoriše mir na temelju „status quo", to jest da Konavle ostanu Dubrovčanima. Nakon malo Turci osvojiše Bosnu i Hercegovinu, te se Stefan, jedan od Stipanovijeh sinova, poturči i kao Ahmed Hercegović postade sultanovijem zetom. S braćom je svake godine primao od Dubrovčana danak na koji su se ovi 1419. g. bili obvezali prama Sandalju i rodu mu, dok ga bude. Iza njegove smrti, 1517. godine, nasljednici mu primahu njegov dio ovog danka, 48 đukata svake godine. Dubrovčanima je i poslije trebalo da brane svoja prava na Konavle protiv Turaka, kad je 1523. g. Mehmed-beg Alibegović u Mostaru ispitivao i dao ispitivati o tome kako Dubrovčani imadu Konavle, koje su tako njima ostale sve do pada republike. 1

1 Ovijem svršuje ovaj umetak u ruk. prof. Zore.