СРЂ

TRAGEDIJA U KVERETARU

65 9

sobu, gdje je ostao eijeli jedan dan. On predvidi, što se moraše dogoditi. Yce nekoliko nedjelja iza toga događaja dobi franceski dvor iz Washingtona poruku: Amerika Američaanima. Ova poruka nije đjelovala onalco, kako se iščekivalo, na franceske politicare, koji se još uvijek nađaliu, da ce se kojekakvim spletkama izvuci iz neugodnoga svojega položaja, te se stoga pozivahu na ratno pravo. Ali u Washingtonu nije se znalo za šalu. Videći, da njihove riječi ne postigoše nikakav uspjeh, upotrebiše jasnije riječi u kojima bijaše već i nešto prijetnje: Sjedinjene se drzave ne tuže na prisutnost franceske vojske u Meksihu, već na njezino djelovan/e, које ide za tim, da pormi republičku vladu, koja uzivase potpuno simpatije sjeverne Unije, te da na ruševinama te republike podigne monarhiju, pogibeljnu republičkom duhu i nazorima sjeverne Amerike. Da franceski dvor i tamošnji političari bolje shvate smisao već navedenih riječi, nadodaše iz Washingtona: Kao što Amerika nema nikakva prava da u Evropi posreduje na propast tamošnjih monarhija, isto tako nema Evropa toga prava prama Americi. Ove riječi bijahu dosla jasne, ali ipak u Parizu ostadoše bez ikakva uspjeha. U Washingtonu se počinjalo gubiti ustrpljenje, ali, da se ne bi reklo, da je Amerika odmah posegnula za najstrožim mjerama, a da prije nije iscrpila sva ostala sredstva, poruči još jednom franceskom dvoru svoje mnijenje o Napoleonovoj politici: Utemeljenje monarhije u Meksihu pomoću evropskih bajuneta protivi se duhu i vladajućim institucij'ama sjedinjenih država. Nego u Parizu kao da su bili izgubili glavu. I ako sve poruke iz Washingtona bijahu jasne i shvatljive, političari se okolo Napoleona nadahu, da će postići štogod oklijevanjem, ugovaranjem, a možda i posredovanjem ostalih evropskih vlasti. Na to se vlada Sjeverne Unije odluči na posljednji korak, sadržan u riječima: lli će Franceska povući natrag svoje čete, ili će buknuti rat. Ova kategorična izjava Amerike prisili Napoleona da pozove natrag svoju vojsku, jer čete, koje stajahu Uniji na raspoloženje, bijahu gotovo 20puta jače od njegove vojske u Meksihu, a okrom toga poraz u Americi bio bi povukao u propast Napoleona. I tako franceska vojska dobi nalog, da se povrati u Evropu. Ovaj korak silnoga gospodara svih i'ranceza pokaza njegovu slabost, a bijaše isto-