СРЂ

MIHO PRACAT

701

da je naj ljepši dio ovog ostrva onaj, koji je okrenut zapadu, jer je naj napučeniji i naj više ukrašen sadovima, palačama, veoma plemenitim zgradama, ima dva manastira, dominikanski i franjevaeki a između njihjecrkva Krstova (sv. Križa), koju je iz temelja podigao Milio Pracat, covjek plemenite duše i koji ima, kako kažu, sto tisuća škuda i brodova a ne imajući poroda želi da se Lopud podigne na biskupiju, i zato nudi da će odrediti tri stotine škuda na godinu biskupu lopudskome. Ali kaže da se još nije izvršila njegova želja eda se ne bi raskomadala dubrovačka mitropolija. Ova se želja Pracatova nije za njegova života nigda ostvarila i možebit da je sam zapustio. Razzi slavi Pracata, što se brinuo da se lijepo vrši služba božja u Krstu, što neprestano oslobođuje robove od ruka nevjerničkili svojim novcem i dijeli mnogo milostinje podražavajući pokojnog Skočibuhu, ali primjećuje da je dočekao višu starost od njega. Razzi navodi da na Lopudu ima oko 30 crkava i kapela, ali da je naj znamenitija od svijeh Gospa od Sunja (italijanski : Biscione), tako nazvana, jer velika zniija (ital. biscione) bješe proždrla do pasa sinčića inostranog plemića (Visconti), koji se bješe nastanio na Lopudu. Ali otac, kad pridođe, zavjetova ga Gospi, te zmija izbaci dijete zdravo. Tada plemić sagradi gospu od Sunja, sa Velikom Gospom na velikom otaru i dvanaest apostola, sa mnogim slikama i nakitima. Ona postade poklonička crkva za pomorce, bješe bogata i imađaše u vrijeme Razzia sedamdeset kaleža. On je to vidio 1588. godine, 19 godina prije smrti Pracatove. U njoj je Pracat imao svoj otar, jer u testamentu govori: altare nostro (naš otar). I Pracat je doprinio poljepšanju Lopuda ne samo gradnjom Krsta nego i gradnjom nove kuće na Igalu, poviše spremišta, koja su prije bila Kabožina, kako što mu je i djed zgradio jednu kuću a i otac jednu, i što je po svoj prilici uredio drugo deset kuća, koje su bile njego^e na Lopudu. Tada će po svoj prilici Lopud bit imao više stanovnika no sada, kad ima samo 508. * Kad se rodio Miho Pracat, ne zna se, ali Razzi, koji je робео pisati svoju : La storia di Ravgia oko 1588. god. a do-