СРЂ

704

СРЂ. — SRĐ.

Pracata, drugi sjeverni narod pripovijeda slično o mravu. Miћо se dade na pomorstvo i trgovinu i steče više broda. On je trgovao žitom i služio je žitom Spanju, kad je ondje bio glad i tako steče mnogo novaca i pripovijedaju da ga kralj španjolski (i car njemački) Karlo I. (V.) jednom zapita da mu kaže koju nagradu želi za svoje zasluge. On mu odgovori da je već bogat da traži blaga, da je kralj svojih karaka (broda) da želi časti, i da je građanin dubrovački da želi titula, te nadostavi: Kao znak Vaše milosti, darujte mi taj ručnik (ubrus). Karlo se uprav tada bričio i dade mu ubrus, koji se čuva na Lopudu. Kad se Karlo 1556. g. odrekao vlade, Pracatu nije bilo više od 34 godine po našemu računu. Ako je dakle ovo istina, on se vrlo rano obogatio. * Istinito je pako da se Pracat već 1569. god. bio vratio u svoju milu otadžbinu u Dubrovnik i da je živio sve do svoje smrti u Dubrovniku, ili na Lopudu. Ali za stalno glavno mu je stanovanje bilo u Dubrovniku, jer je ovdje držao svoje trgovačke knjige i svoje blagajne a stanovao je u svojoj vlastitoj kući u Pucićevoj ulici pod gimnazijem blizu crkvice sv. Vida. Ta je kuća sad razvalina, a propala je u velikoj trešnji 1667. god. Tu je kuću on bez sumnje kupio, kao što je bio kupio i kuću na Prijekome, u Tri Crkve i kuću sa sadom u Gružu na Skaru. Da je od 1569. godine do svoje smrti bio u Dubrovniku, dokazano je bilješkama na testamentu strica mu Điva u dubrovačkoj kancelariji (arhivu), jer je u njoj glavom vršio svake godine isplate naređene od strica svojim testamentom. Ovo ipak ne isključuje da nije u ovo vrijeme od 1569. g., dakle u 37 godina, polazio po svijetu, nadasve u Napulj, u Rim i u Genovu, gdje je imao mnogo glavnoga, te možebit i u Spanju, ali središte njegove djelatnosti od 1569. bio je Dubrovnik, a otada nije stajao besposlen, jer kad je 17. aprila 1596. god. napisao testamenat, naredio je da se njegove trgovine iza smrti mu imadu prodati; to je dokaz da je trgovao dajbudi do jedanaest godina prije smrti. *