СРЂ

ОЦЈЕНЕ И ПРИКАЗИ. — OCJENE I PRIKAZI

805

Srednjoevropsku oblast (35. str. — 44. str.) dijeli visinski jednako u drugo osam pojasa, a orizontalno u četiri zone, od kojih su prva i treća opet razdijeljene svaka na dvije podzone a treća na tri. Posljednji dio knjige sadrži (44. str. — 91. str.) literaturu predmeta. Iz uvoda se razumije osobita vrijednost knjige, jer pisac motiviše svoj nacin razdijeljenja s potpuno novih gledišta na temelju dugogodišnjeg opažanja i učenja, ma i da priznaje, kao i svi fiorski geografi, da su na Balkanu dvije glavne oblasti, t. j. mediteranska i srednjoevropska. Ali pisac posmatra i obrađuje pojam oblasti (Gebiet) na svoj osobiti, temeljitiji i naucniji, način tako, da se po njemu ove oblasti svojim prostorom i ocrtima pojavljuju sasvim drukčije nego do sada. Ova razlika iskače ispoređujući njegovo shvaćanje o mediteranskoj oblasti sa Beckoviiu, jer Beck, inače jedan od naj zaslužnijih učenjaka u predmetu, nigda ne razlikuje u ovoj oblasti gorski pojas (Bergregion) a još manje pojase visokih planina (Hochgebirgsregionen) i što on odnosne krajeve ne pribraja srednjoevropskoj oblasti, nego stvara osobitu krsnu oblast. Za određenje mediteranske flore Balkana pisac stoga zabacuje i način starih pisaca i novi način Beckov, jer drži da ograničenje oblasti stanovitim brojem biljaka vodilja može zavesti u zabludu. Po piscu nije za određenje oblasti dosta da se ustanovi jedno gledište ili nekoliko ih, nego treba ispitati ukupnu vegetaciju po pojavama, življenju i razvitku, osvrnuti se na sve činioce i na njihovo skupno djelovanje na vegetaciju. Po piscu oblast ima se odlikovati prevlađivanjem nekih formacija, koje su njoj osobite, vezom sa fosilnom florom istog kraja, sposobnošću za neke kulture, homogenitetom vegetacije, prevlađivanjem nekih familija sa centrom u oblasti, pripadnošću oblasti sa strane nekih rodova, ili većeg broja rodova, i tim da se neke endemičke vrste mogu filogenet>ki izvesti iz drugih grupa u istoj oblasti a ne iz elemenata tuđih oblasti. Ovim će djelom zasluga piščeva biti da ne uzvladaju toliko različita mnijenja o florskoj geograflji Balkana, više no što je bilo sa ikakvom drugom evropskom zemljom i što je tačno označio neke glavne pojmove florske geografije kao oblast, pojas itd.

/ /