СРЂ

БИЉЕШКЕ — BILJEŠKE.

Књижевност и Умјзтност.-Knjiž, i Umjet. — Stečaj za poetski spis s moralnom i patriotskom tendencijom. Skup predsjedništva Akademije u Biogradu 10. oktobra 1907. odlučio je da objavi nag'radu od 480 dinara u zlat.u iz zadužbine Nikole J. Marinovića, kojiin će se nagraditi poetski spis s moralnom i patriotskom tendenoijom, ako je napisan čistim srpskim jezikom a ođlikuje se ljepotom sloga i sadržaja. Spise za nagradu treba podnijeti Akademiji nauka u Biogradu naj dalje do 1. maja 1908. godine. C. K Г. Душан Симић, један од ваљаних сарадника „Српског Књижевног Гласника", супленат III. биоградске гимназије умрије у Биограду око половине октобра о. г. Укопан је 18. окт. Одликовао се прилично великим бројем лијепих нјесама по којима је убројен у ред нај даровитијих млађих српских пјесника. •ј* Стево Врчевић, пријашњи уредник „Дубровника", чиновник црног. министарства унутрашњих дјела, умрије половином октобра о. г. на Цетињу. Наше искрено саучешће ражалошћеној фамилији покојниковој ! t Đuro Stjepan Deželić, neumorni pisac hrvatski umro je 28. listopada o.g. f Pero Dominković. Početkom ovog mjeseca preminuo je u Dubrovniku ovaj radišni i pošteni rodoljub, otac

g. K. Doininkovića, saradnika „Srđa" i urednika „Dubrovnika". Laka mu bila zemljica a ožalošćenoj porodici naše sančešće. — Pisci i knjige. II. od Jovana Skerlića (8.° str. 158 ; cijena 2 dinara). Ova druga knjiga Skerlićeva sadrži ove oveće književne studije: o Milovanu Đ. fflišiću, Lazi K. Lazareviću, Janku Veselinoviću i Svetoliku Rankoviću ; to su oetvorica pripovijedača iz Srbije, koji su upravo stvorili seosku pripovjetku u srpskoj književnosti. Ove su studije izašle prije u raznim književnim listovima, C. K. T. Stampanje novih djela i monografija u Biogradu. U skupu akademije društvenih nauka u Biogradu primljena je za „Глас" rasprava Božidara Prokića: „Postanak jedne Slovenske Carevine u Macedoniji u X v." Odlučeno da se štampaju u „Споменику" II. razreda : nekoliko zapisa iz novijega vremena" Dr. Jovana H. Vasiljevića, da se štampa u „Гласу" II. razr. rasprava Dr. Nikole Vulića: „Monumentum Апсугапит", da se štampa u „Споменику" II. razr. spis Vladimira Corovića: „О drugom dolasku Hristovom". Isto tako i rukopis Dimitrija Ruvarca : „Ptsma Maksima Suvarova, rusko-srpskog učitelja, i mitropolita Mojsija Petrovića".' — Slavonska književnost u XVIII. vijeku. Dr. Branko Dreksler, koji se istakao dosadašnjim svojim radnjama