СРЂ

142

СРЂ. — SRĐ

zloći senata, koji Bog ovim hoće da kazni. Senat dozna za ovu pućku pobunu, povrati se odmah sa knezom u grad, na što se narod umiri. U tolikoj nevolji obratiše se opet nebeskoj pomoći javnim molitvama po crkvama i manastirima i odrediše za vazda uoči sv. Sebastijana strogi post i najsvećaniju slavu svih osam godišnjih svetkovina bl. Gospe. Sve je moguće država poradila da odaleči pošast; preko 40.000 dukata se državnog novca potroši u ovu svrhu, sve se žito iz javnih žitnica porazdijeli, a imućnici svoje porazdijeliše bijednim nevoljnicima. Tada poginu trećina dubrovačkog pučanstva. Ako je istina, da je onda Dubrovnik brojio između 25 i 30.000 duša, a isto toliko i okolica, može se razumjeti koliko je žrtava palo ovaj put od kuge. U svibnju 1527. prestane napokon ovaj strašni bič, a nastane druga nevolja. U blizini grada pojaviše se 22 maurske lađe s neprijateljskom namjerom. Ono malo naroda, što bijaše preostalo, ipak uspije da rasprši neprijatelje. I zato se slavilo dvostruko slavlje: što se grad oslobodio kuge i neprijatelja. Vidljivi spomenik ovog slavlja bijaše dugi natpis, koji se čitaše u staroj crkvi sv. Vlaha. Ovom prilikom bjehu prvi put imenovani zdravstveni nadzornici „offiziali di sanita", koji inače bijahu isto što i g. 1397. ustanovljeni časnici protiv dolaznika iz okuženih mjesta „officiales contra venientes de locis pestiferis". Obično su bila tri ovakova časnika ili nadzornika ; nu njihov bi broj porastao prama potrebi do 12 a i do 24. Oni su oštro morali paziti, da se vrše svi zdravstveni propisi, a njihov ured se zvao Zdravstveni Zbor „II Collegio della Sanita". Za vrijeme kuge — kako smo vidjeli — sva vlastela, pa i sam senat, ostavili bi grad. Ako je ovo s jedne strane bilo korisno za očuvanje vlastesokih porodica, nije s druge strane bilo umjesno prema puku, koji je mislio da kuga bijesni baš radi toga što vlastela bježe, i stoga se bunio. 1 zato poslije odrediše, da za vrijeme pošasti niko ne smije ostaviti grad. Ova mudra odluka postignu vrlo dobar uspjeh, jer, kad se iznova god. 1533. pojavi kuga, narod je mirno podnosio nevolju, videći, da su i