СРЂ

СРЂ. — SRĐ.

četorn pohiti u pomoć nekadašnjoj kraljici Jadranskoga mora, ali уеб na putu dobi od Manina poruku, da u gradu ima i previše branitelja, ali premalo hrane i municije. Na tu se poruku Garibalđi povrati natrag, te preko Romagne, Marche i Umbrije uđe u papinsku državu. U papinskoj je državi radikalizam slavio triumfe. Dvolicno ponašanje Pija IX. u njegovim odnošajima prama Karlu Albertu i Austriji bijaše uzrokom, da je izgubio svaki ugled. Niti progonstvo Isusovaca, niti proklamacija stališkog ustava ne pomogoše mu, da stece prijašnje simpatije. Kada je 1. avgusta 1848. odstupilo ministarstvo Mamiani-jevo, povjeri Pije IX. vladu grofu Rossi. Demokrati već prije toga izkazivahu mu svoje nepovjerenje, koje Rossi poveća svojim represivnim mjerama da stane na kraj anarhiji. S toga bude među demokratima određena njegova smrt. Kada se Rossi, 15. avgusta, spremao da stupi u sabor, bude na stepenicama ubijen. Razjarena svjetina opkoli zatim Kvirinal, te prisili papu da imenuje radikalno ministarstvo, u kojem bijahu najviđeniji Mamiani, Galletti, Sterbini. U takovim se prilikama obrati papa Francuskoj, pitajući pomoć. Ali, još prije nego je stiglo, pobjegne papa, preobućen, u Gajetu (24. septembra 1848.). Uviđajući Gioberti, sardinski ministar, od koje bi štete za narodnu stvar mogle biti razmirice između Rimljana i vrhovnoga poglavice crkve, pokuša da izravna sve te prepirke. Ali Rimljani ne bijahu voljni, da se podmetnu njegovim savjetima. Početkom se februara 1849. sastane ustavotvorna skupština, te proglasi ukinutom papinsku svjetovnu vlast, a Rim republikom (2. februara 1849.). Proti toj odluci sastavi papa energicni protest, te ga iz Gajete upravi evropejskim vlastima, tražeći od njili pomoć. Francuska se, Spanija, Austrija i Napulj odazvaše njegovoj molbi. Ali još prije nego će spomenute vlasti započeti akciju protiv Rima, pokaza se, kako malo bijahu složne. Austrija zahtijevaše, da se u Rimu ukinu sve liberalne istitucije zadnjih vremena, čemu se najodrješitije opre Francuska. S ovih razmirica posla Francuska u Rim svojega zastupnika Mercier-a, da ugovara s triumvirima Armelini, Saliceti, Montecchi, koji iza proglašenja republike u Rimu- bijahu preuzeli vladu u svoje ruke. Vijest o porazu Karla Alberta kod Novare