СРЂ
3
G-ARIBALDI I NJBGOTO DOBA
38
ili da svijet jednom doznade za njegove deklamacije, već јег je bio uvjeren, da će skoro zora svete slobode zaruditi na nebu mile mu domovine. Prije no što stupi u malenu prestonieu slobodne republike S. Marino, posla Garibaldi Huga Bassi i Franja Nullo, da zaištu od rektora dopust. S velikim iskazima poštovanja primljeni su Garibalđi-jevi odaslanici, kojima rektori, nakon kratkoga međusobnoga dogovora, javiše, da bi bilo dobro, kad bi Garibaldi krenuo naprijed, e da tako ne izvrgne pogibeljima sa strane Austrije malenu republiku. S ovom se porukom povratiše poslanici Garibaldi-ju, ali ga ne nađoše niti u taboru, niti na putu. Videći naime Garibaldi, da svaki čas može odlućiti o njegovoj sudbini i njegovoj pratnji, pošto se Austrijanci sve više približavabu, stupi bez oklijevanja u S. Marino. Njegova junačka plemenita pojava, pojava njegove žene, koja, i ako skršena od boli i patnja, junaćki stajaše uz svojega supruga, pogled na onaj ostatak ostataka hrabre čete, koja se za 29 dana protucala kroz najveće pogibli, ne gubeći vjeru u ljubljenoga vođu, tako duboko djelovaše na rektore, da ga u gradu pozdraviše kao prijatelja. U to se pojaviše i austrijske cete. Dok. se rektori natezahu s austrijskim generalima, da Garibaldi-ju spase slobodu i život, izjavi on, da neće navaliti na Austrijance, ako ga oni ne izazovu. I u najvećoj se bijedi ponašaše, kako da za sobom ima za rat uređenu vojsku, a ne kukavne ostatke one pratnje, koja s pretrpljenih nevolja bijaše spala gotovo na ništa. Kao što pod Rimom ne htjede ugovarati s Francuzima, tako i u S. Marino zabaci svako dogovaranje s Austrijancima. I dok se rektori mucili, da isposluju od austrijskih delegata što povoljnije uvjete za Garibaldi-ja, zapusti on u noći od 1. na 2. avgusta onu malenu republiku, govoreći: Do deset ćemo se godina vidjeti, Italija će tada biti gotova. S Hugom Bassi, Ciceruacchio, sa ženom Anitom i jedva 250 vojnika, Garibaldi se, nakon neopisivih napora i tegoba, dokopa mora kod Cesanatico. Tada opet zasja iskra nade u njegovim oćima. Sakupivši brodovlje od kakovih 12 bragoca, ukrca se sa svojom vjernom pratnjom, da donese pomoć kraljici jadranskoga mora, Veneciji, koju podsjedahu Austrijanci.