СРЂ

СРЂ - SRĐ. privatna prava, a samo im bijaše otet javni udio u vladanju. Hrvati kao osvajači bijahu plemići, te je bosansko plemstvo moralo poslije duge borbe i njima pripoznaii ličnu slobodu i privatna prava. Među privatna prava spada i pravo posjeda. Zemljišnu svojinu nazivaliu u Poljicima „plemenšćinu", 1 a zar to nije reminiscencija na staro doba osvajanja, kada su osvajači svu zemlju bili uzeli za sebe'? „Plemenšćinu" može imati i srednji „puč-ki sloj", dokaz da je i ovaj sloj пекоб bio „plemenit" ali od novih osvajača lišen toga prava. Useljenjem plemstva bosanskog i ugarskog poeela je tančati narodna svijest. Staro je hrvatsko plemstvo bilo tako ponosno na svoje podrijetlo, da je znalo očuvati plemenski naziv i onda, kada bi se iselilo u tuđinu. Još danas se nalazi u Ugarskoj dosta obitelji, koje se zovu Hrvat ili Horvat, a to su hrvatski iseljenici, koji mjesto naziva roda uzeše naziv plemena, tako se njime ponosiše. Tančanjem narodne svijesti odskače jače geografski momenat. Geografski momenat sve većma iskače i tura u pozadinu historijska prava. Iza geografskog pojma, „Poljica", jedva se kroz razmaglicu nazire historijski pojam Hrvatske, iza Poljičana, dio plemena hrvatskog. Sva im suština nacionalnog karaktera još visijaše o nazivu hrvatskog jezika. Ivako se vidi, osnovica, na kojoj se pridigla Poljica, 2 bila preuska sa nacionalnog i geografskog gledišta, ali takove su bile prilike. Dalmacija u cijelom razvoju svoje historije nije nigda imala aktivnu već sveđerno pasivnu ulogu. U njoj se nije nigda stvorila kakova neodvisna kultura, a kamo li kakav neodvisni narod, stoga, kada se o njenom političkom ili kulturnom razvitku govori, treba uvijek prije proučavati pogranične zemlje. Italija je u prvom redu, preni nije s Dalinacijom u dodiru, sveđerno utjecala na njezin razvitak. Ali je Italija, i ako ne kopnom, a ono morem vezana s istočnom stranom Jadrije. More pak ne ima granica, ono je cjelina, zato ono spaja a ne dijeli suprotne obale. U XII. su vijeku s morem gospodovali Mlečiei, 3 pa i sami arapski pisci nazivlju Jadriju inletačkim morem. Gospodstvo Mlečića nije u Dalmaciji sizalo daleko u kopno, jer je 1 Statut; str. б9, 70. 2 Statut; str: 120 (273). 3 Dr. Matteo Bartoli; Schriften der Balkankomission. I. Wien 1906; str. 110.