СРЂ

80

СРЂ — SRĐ.

jetila njihovu opstanku. Vanjske su sile bile, nadbiskup spljetski i feuđna gospoda, koji su došli s njinia u sukob, više radi gospodarskog opstanka nego li radi kakvog politiekog posezarija. To se razabire i od toga, što oni kašnje dragovoljno priznavaju mletacku vlast, kada iin je republika dozvolila, da mogu držati nekoliko solana pokraj rijeke Žrnovice. Kako se vidi, tekar na ovim vanjskim preprekama робео se pridizati politički organizam, koji se je sve većma razvijao, dok je dovršio kao politički individualitet. Dogradnja se dovršila u 13. vjjeku, ali to je bio samo zaključni kamen na zgradi, koja se u nutrnjosti gradila puna dva vijeka Nutrnja građa u Poljicima nije ništa manje zanimiva, nego li vanjska. Savremenili spomenika za ovo ne imadetno, sve što se ovdje navodi, moralo se pobirčiti po poijičkom štatutu. Historiju Poljica protkavaju tri socijalne grupe s većim ili manjim udjelom u vladanju. Nigdje se na svijetu ne odriee kakav socijalni sloj javnib prava; kada ih u kojoj državi nema, znači, da mu ili je jači sloj silomice oteo. Pitanje je za Poljica, kojim redom i kako su dolazili pojedini slojevi do svojih prava. Ispočetka su bile u Poljicima dvije primarne socijalne grupe, a to su Hrvati osvajači i podjarmljeni starosjedioci. Redovito se znade uvući među ove dvije grupe treći sloj, koji imade zadatak, da zadovoljuje potrebe klase koja vlada. U kratkom razdoblju vremena, ovaj se srednji sloj 1 nije u Poljicima razvio, već je primarna socijalna grupa primorana da spade na sekundarnu. Iza prvih osvajača u 7. vijeku pridošli su novi osvajači iz Bosne tri vijeka kašnje, nadvladali su primarnu klasu i uzeli sva prava za sebe. U Poljicima nestaje staro hrvatsko plemstvo a započinje gospodovati plemstvo bosansko. U crkovnoj jurisdikciji ostadoše došljaci vjerni svojoj staroj otadžbini, te i nadalje spadahu pod Livanskim biskupom, prem su Poljica u opsegu biskupije spljetske. Ovaj utjecaj zaleđa na primorje odgovara već istaknutim načelima o historijskom gibanju. Kada morske međe politički otančaju i gibanje zastane, odmah nastane gibanje iz zaleđa, jer neodvisnost Dalmacije nije nego

1 .Archiv fiir Rechts-und Wirtschaftsphilosopliie. I. Heft Oktober 1907 ; L. Gunplowicz : Der Staat und die socialen Gruppen.