СРЂ

246

СРЂ. — SRĐ.

liji, gdje se 426.000 izjaviše za aneksiju, a samo 756 za separatističnu državu. 18. marta donese Farini Viktoru Emanuelu uspjeh glasovanja u Eniiliji. Kraljev govor, prožet iskrenim patrijotizmom, izazva burno odobravanje deputaeije i pohvalu cijele liberalne štampe. Istoga dana kralj potpisa dekret, po kojemu na temelju plebiscita Emilijske pokrajine postadoše integralnim dijelom sardinske monarhije. 101 hitac topova navijesti to svečano djelo. Farini dobije iz cijeloga Pjeinonta dokaze simpatije, a kralj mu izruči Collare Dell' Annunziatci, naj više odiikovanje što Italija može dati. 15. marta bude proglašen uspjeh plebiscita u Toskani, gdje na 367.000 glasova za sjedinjenje bijaše gotovo 15.000 za separatističnu upravu. Ricasoli 22. ist.oga mjeseca prikaza kralju ispadak plebiscita toskanskoga. Kralj upravi deputaciji toskanskoj isti odgovor kao i Emilijskoj. Istoga dana potpisa kralj dekret, da Toskana po volji narodnoj postaje dijelom njegove monarhije. I opet 101 liitac iz topova pozdravi ovo svečano djelo, a Ricasoli dobije kao i Farini Collare dell' Annunziata. Svrgnuti vladari srednje Italije protestovaše protiv aneksije. Protestu Ferdinanda IV. odgovori zbiljno i temeljito Guerrazzi. Protestova i austrijski car tvrdeći, da se aneksija opire već opstojecim traktatima. Papa dade po Rimu oblijepiti breve, datovan 26. marta, u kojem udari potpunim prokletstvom sve one, te sudjelovaše u otimačini Romagne i aneksiji iste sabaudskoj monarhiji. Aneksija srednje Italije uznese tako duhove u Francuskoj, da se Napoleon požuri, da objelodani ustup Nizze i Savoje. Cavour htjede da se toin publikacijom počeka, dok se u Italiji izvrše izbori, jer se bojao, da ustup ne bi uticao na iste. Ali se tome opre Napoleon. Tako 24. marta bude potpisan ugovor o ustupu od Talleyranda i Benedetti-ja za Francusku, a od Cavour-a i Farini-ja za Italiju. Već sutra dan bude ugovor štampan u službenom listu Francuske. Prvih aprila upravi Viktor Emanuel proglas na stanovnike Nizze i Savoje, u kojem im je razlagao uzroke s kojih se bio, i ako bolna srca, odlučio za ustup, te ih pozivao, da se u tako kritičnim prilikama