СРЂ

272

СРЂ. - SRĐ.

а ima više takovih, gdje naprosto nema odraslih rnuškaraca." Prvi počeci iseljivanja Hrvata i Srba iz Dalmacije i Istre padaju od prilike u pedesete godine prošlog stoljeća. No iseijivanje iz Istre nije ni do danas moglo uhvatiti velikog maha, ali zahvati Dalmaciju u sve većim dimenzijama, što se već ćuti kao teška mora na tijelu narodnom. U Hrvatskoj je ot.pocela, kaže pisac, sustavna emigracija prije dvanaest godina i u onome razdoblju iselilo se iz Hrvatske i Slavonije oko 800.000 žitelja. dakle х / 8 sadašnjeg pucanstva Hrvatske. Tužno ali istinito. Istina, u malome je ova emigracija i koristila, osobito Dalmaciji^ ali je škoda od te selitbe daleko veća. Zbog nestašice radnih sila poskupljuje i zapinje gospodarski rad priiicno općenito, a s istog razloga i domaća tvornićka i šumska industrija, što silno osiabljuje gospodarstvenu snagu naše otadžbine. No i u nacijonalnome pogledu trpimo od te emigracije i i to golemo. Jer dok se narod seli u Ameriku, tudinci, a osobito Nijemci i Mađari, naseljuju od emigranata ostavljene krajeve i tu je za njili prava Amerika. Tim pada procenat autohtonog stanovništva a raste onaj tuđeg elementa, kako je to čisto pokazao Fran Vrbanić u radnji: „Jedno stoljeće razvoja pučanstva Hrvatske i Siavonije" pa Srećko Zindl: „Naiodnosno pitanje u Hrvatskoj i Slavoniji" u petom broju ovogodišnjeg „Savremenika". Još treba konstatovati žalosnu cinjenicu, da ova emigracija nije samo temporarnog karaktera, no sve većma prima oznake stalnosti. Iseljivanje se još događa bez ikakve organizacije, a o kakovim hrvatskim ili srpskim kolonijama u pravome smislu rijeci, ne može ni biti zbora. Koja razlika između ove naše emigracije pa one mudro udešene japanske, koja će dobro doći žutome čovuljku u budućem ali sigurnom amerikansko-japanskome ratu o prevlast na Pacifiku. Dobre informacijone strane o stanju naših iseljenika u Uniji daje nam knjiga A. Tresić-Pavičića: „Preko Atlantika do Pacifika". Listajuć ovaj tjednik opazit će citatelj i lijepe stranice o našoj književnosti, kazalištu, novinarstvu, izumima; u jednu riječ o svim pitanjima, što zasjecaju u naš kulturni i materijalni napredak. Treba još da istaknemo želju da uredništvo uznastoji oko pravilnijeg i biranijeg jezika u listu.