Студент

Кад је дато - да утрошимо

У претпрошлом броју „Студента" ггиоали смо о подели помоћи апеолвентима. Тада смо напоменули да добар део кривице због неправилности у раоподели ове помоћи сносе и Удружења студената по факултетима. Сада смо у могућности да одређеније говоримо о тим неправилностима. Наиме, према упутствима Ректората, правона помоћ су имали апсолвенти који ће дипломирати или узети дипломски рад у периоду јануара-фебруар 1955 године. На другом ме:сту захтевано је да се за помоћ не предлажу апсолвенти који имају стипенДију већу од 5000 дин. Међутим, комисије по факултетима, у којима су студенти имали одлучујућу реч, иису се у свим случајевима држлле одређеног *сритерију»lа. Изгледа да је једино правилно поступила комисија Технолошк«г факултета која је од 144,000 динара одобрене помоћи утрошила tcaMo 18.000 дин., а остатак није

п°делила, јер рефлектанти на ову помоћ, или имају стипендију вишу од 5.000 дин. или су од били да приме стипендије од предузећа. Друтови са Грађевинског факултета су доделили помоћ и оним студентима к°ји имају више од 5000 дин. помоћи и то у преко педесет случајева. На Рударском факултету подел>ено је 214.000 дин. пом°ћи, а сви корисници имају стипендију већу од 5000 дин. И на Геолошком факултету двојици стипендиста дата је помоћ иако имају стипендију 7000, односно 8000 дин. месечно. На стоматолошком факултсту су наговорили дв°јицу својих другова да раскину утовор о стипендирашу, а да добију помоћ. Овај свој поступак образлажу тиме да су ти студенти д°бри ђаци и руководиоци у организацији. Ођо неколико npmiepa показује да је па неким факултетима трошено на помоћ алоолвентима без икаквог критерјиума, а у исто време на другим факулетитма нису добили ни они Kojmia би та помоћ гтрипала по критеријуму који је одредио Ректорат. Најкарактеристичнија ситуација у том погледу је на Филозофском и Меди(Наставак на 4 страни)

STRUČNI KLUB MEDICIRANA

Zdravstveni univerzitet u domu učenika u privredi

Dok smo u maloj Cltaonlci IV In- I terne klinike učlli. u našem susedstvu j vodio se tihim šapatom sledeći dijalog: Znaš, ja mlsiim đa Je to pamet- | na stvar, obraditi nekoliko stotina j radnika u Jednom preduzeću, pregledatl i saznati pojedinosti o uticaju radnog mesta na organizam. Imaš pravo, vidiš, ko zna, možda ću i ja sutra otlći tamo kao leкаг n to će mi koristitl. Zainteresovao nas je ovaj fragment razgovora i pošli smo u poteru za podacima. Znali smo da je u pitanju organizacija neke nove zdravstvene ankete, pa smo svratili u stručni klub i u razgovoru sa drugom Đokom Kozarevićem učesnikom svih đosadašnjih stručnih akcija kluba saznali: đa je anketa na Lekinom Brdu u kojoj je učestvovalo oko đve hiljade stuđenata 1 gđe je anketirano oko osam hlljada stanovnika, izvršeno oko 200 specijalističkih pregleda i oko hiljadu lekarskih pregleda, bila prva generalna proba rada kluba. Zatim je đošla anketa na Karaburmi gde Je učestvovalo oko 2500 studenata, anketirano oko 10.000 stanovnika, pregieđano 1 izmeгедо prema đečjoj tablici oko 1000 đece. lako se anketa izvodila pod vremenskim neprilikama, ipak Je uspela. Anketa nekoliko srezova na Kosmetu u kojoj je učestvovalo oko 120 studenata, 60 lekara 1 trl profesora je takođe Jedna od uspelih

akcija. Zatlm anketa u Despotovcu i one druge koje su sprovođile sekclje Saveza stuđenata medicine za vreme semestralnog raspusta kao u Leskovcu, Cačku i drugim. SEKCIJE KLUBA Ovl podaci su nas pobudili da u detaljima saznamo strukturu kluba. Ima, pored ostalih sekcija, sekciju za zđravstveno prosvećivanje, medidnski časopis »Medicinsld podmladak«. Sekcija za zđravstveno prosvećivanje je organizovala semlnar za one drugove koji hoće da se bave zdravstve(Nastavak na 4 strani)

Protiv interesa nastave

JEDAN NEMIO SLUCAJ NA GRADEVINSKOM FAKULTETU Sredinom juna prošle godine raniji Fakultetski savet Građevinskog fakulteta raspravljao je o izboru jednog vanrednog profesora za pred met »Tehnička eksploatacija i održavanje željezničkih pru ga«. Referenti, vanredni profesori Ing. V. Lapko i Ing. V. Stehlik su bez rezerve preporučili Ing. D. Petrovića, dosada docenta za taj predmet. U njihovom referatu stoji da se Ing. D. Petrović u đosadanjem radu na fakultetu isticao >izvanrednim pedagoškim sposobnostima«, naročito kod izrade godišnjih zadataka itd. Udruženje stuđenata građevinske tehnike iznelo je svoje primedbe na nastavnički rad Ing. D. Petrovića fakultetskom savetu u vidu jed nog dokumenotovanog pisma. Primedbe su se sastojale u sledećem: 1. Predavanje Ing. D. Petrovića su krajnje slaba. Ovo je dokazano brojnim citatima iz skripata koja su štampana prema rukopisu samog Ing. Petrovića. Navedeni citati pa i skripta u celini su takva da nesumnjivo pretstavljaju sramotu za fafcultet na kome su se pojavila i đo кгаја diskvali fikuju njihovog pisca za ma kakvu ozbfljnu dužnost. Steta je što nam ograničenost prostora ne dozvoljava da ovde citiramo nešto iz ovih monstrum skripata, (Nastavak na 4 strani)

ZAJEDNIČKA AKCIJA UNIVERZITETSKOG ODBORA I SOCIJALISTIČKOG SAVEZA RADNOG NARODA BEOGRADA

PROSTORIJE ZA RAD PREKO ZIME

Tri hiljađe ređovnih mesta u fakultetskim bibliotekama, uklju čujući tii i univerzitetsku, tek je mala pratoka velikoj reci od 40.000 studenata beogradskih. Radi se i u dcmbvima, gde ne smeta pretrpanost. A gde ona opet ne bi smetala, kad su po tri stanara u »Loli Ribara«, a u 14 decembru« i više: tri, četiri u Studentskom gradu sem apsolventskih soba, a od pet naviše u do(Nastavak na 5 strani)

PANORAMA LJUBLJANE

Seminar o vaspitnoj ulozi filma • Muzički festival • Biro za razmenu informacija

Prva međunarođna konferenclja o kulturnoj aktivnosti studenata održana je od 5—9 o. m. u Ljubljani. U njenom radu uzele su uečešća delegacije nacionalnih studentskih unija Francuske, Kanade, Italije, Burme, Islanda, SAD, Zapadne Nemačke, Sara kao i delegati sa svih naših univerziteta. Ovo je prva konferencija ove vrste koju je u (ricviru KOSEK-a organizovao Savez stu denata Jugoslavije. Njen nesumnjiv značaj je u tome »što je kultura uopšte i posebno umetnost, jedno od najboljih sredstava za međusobno upoznavanje i zbližavanje naroda, sredstvo sa kojim su pozvani da se koriste prvenstveno studenti, kao sadašnji i budući nosioci kultumog progresa svojih zemalja,« U uvodnoj reči pretsednlka SSJ đruga Milojka Drulovića, istaknuta je potreba za upoznavanjem i poštovanjem kulture svih naroda bez obzira da li se radi o vellklm Ш malim. U tome duhu se i odvljala ova značajna četvorođnevna konferencija. Niz predloga 1 sugesUJa donetih u vidu rezolucija ove konferenclje, doprlneće uspešnljem razvoju studentske kultume delatnostl. Jugoslovenska delegadja uzela J« sktivnog učešća na ovom skupu. Tti referata koje je podnela nesumnjivo (Nastavak na 2 strani)

St r Studenti Ranguna Naučni feljton т*. г Dvadeset т*. г SportC A prvoborci \ 2 „Članstvo \-7 godina \ o “ Revolucije w O цU. N. i ~Ježa“ m ®

ЈОШ ЈЕДНОМ O ПОДЕЛИ ПОМОЋИ АПСОЛВЕНТИМА ★ ★ ★

GOD. XX BROJ 2 XX XX tt 12. I. 1955 Ш ЈВШк. ’ “• . '?*■ /ц ;v: '■ * NEDELJNI LIST BEOGRADSEIH STUDENATA

UUBUANA 5-9-1-55 KONFERENCIJA o kultumoj aktivnosti STUDENATA