Топола

PRVI ODSJEK.

KOSMOGONIJA I THEOGONIJA.

Kosmogonijom zovemo price o postanku svieta, theogonijom priče o porieklu bogova. Rod obih valja nam se osvrtati same na Grke, jer se Rimljani nisu zadubljivali u misli o tih stvarih, i što godj njihovi pjesnici umiju o tom pričati, uzeto je bez iznimke od Grka. Što se najprije tide postanka svieta, on je po običnu nazoru potekao iz Chaosa. No toj se rieči ne smije pridavati znamen bezlike pragromade ili prasmjese, nego tek značenje neizmierna i mračna prostora. O načinu, kako je sviet postao od toga mračnoga praprostora, bitno se dakako razlikuju nagoviesti pjesnika. Najobičniji nazor jest onaj, po kom je iz Chaosova krila najprije, dakako na nerazloživ način, proizašla Gaeja (zemlja), uslied česa se je ujedno odvojio i Tartar (ponor pod zemljom), i za njim Eros (sve tvoreća i sjedinjujuća Ijubav). Iza toga porodi Gaeja sama od sebe Urana (nebo), Gorje i Ponta (more). Prvi bogovi, koji napučiše taj novi sviet, postadoše uslied oplodjenja Gaeje budi po Uranu, budi po Pontu. S Uranom porodi ona Titane, Куklope i Hekatoncheire (Centimane), s Pontom razna morska božtva. i. Uranovo pleme. Po Hesiodu ima dvanaest Titana, i to šest mužkih: Oklan, Koejo, K г e'j'-o, H y_p eri on, J no, i šest ženskih Thdj a, R emida, RI nem osyna, Piyeba i Tethyda. Značenje im je ponešto nejasno, ali bez dvojbe prikazivahu elementarne prirodne sile. Kyklopa (kruglooka) jesu tri: Brontes (grmljavina), Steropes (munja) i Агges (bliesak); kako se lako upoznaje, oni nagovieštaju pojave oluje. I Hekatoncheira (storuka) jesu