Топола

230

Treći odsjek.

4. Trojski cykhis. Sada dodjosmo do četvrtoga i najslavnijega od svih zajedničkih podhvata mladje junačke dobe, do trojskoga rata. Ovdje su nam izvori obilatiji, nego u ikojem prijašnjem odsjeku mythske povjesti, jer o trojskom ratu govore oba velika narodna epa grčka, što ih običho pridavaju Homeru, Ilijada naime i Odysseja. Pošto će većina čitalaca jamačno znati bitni sadržaj tih bezsmrtnih pjesama, zato ćemo iztaknuti samo ono, što je najznamenitije.

А. Junačke porodice trojskoga rata, a. Dardanide. Trojska kraljevska porodica izvadjaše svoje porieklo od Dardana, sina Zeusa i Elektre, Atlasove kćeri. Taj dodje sa Samothrake, po drugih iz Arkadije ili iz Italije, u sjevero-zapadni kraj Male Asije medju gorom Idem i Hellespontom, gdje mu kralj Teukro dade zemlje, da osnuje naseobinu. Od kćeri riečkoga boga Simoisa, ili po drugih Skamandra, dobije sina Trosa, po kom bude nazvan trojski narod. Trosovi sinovi bijahu Ilos, Assarak i Ganymed, koga Zeus, jer se je poput svih potomaka dardanidskoga koljena odlikovao neobičnom krasotom, uzdigne za svoga peharnika, te ga učini bezsmrtnim, kako to već (75 str.) pripovjedismo. II os i Assarak budu praotci dviju različitih grana dardanidskoga koljena. Assarak ostane u kolievci Dardaniji, sin mu bijaše Kapys, a unuk Anchise, otac Aenejin. Ilos pak izseli se u ravnicu Skamandra i osnuje tamo grad Ilion ili Troju. Dogotovivši grad, zamoli od Zeusa znak njeg'ove sklonosti, i. sutradan nadje pred svojim čadorom glasoviti Palladij, od drveta izdjelani kip Pallade Athene, o kojega posjed bijaše privezana sreća i dobrobit Troje. Po Ilosovoj smrti vladaše u Troji sin mu Laomedont, komu Poseidon i Apollon sagrade tvrdju Pergamon. Kako je taj kralj svojom vjerolomnošću napokon razsrdio Herakla i skrivio