Топола

u nekadanjoj Panoniji savskoj, za to je zovemo posavska Hrvatska.

1. Knezovi dalmatinske Hrvatske. Hrvatska dolazi u to vrijeme u doticaj s Mlecima i s bizantskim carstvom. Mlečani su prekomorski susjedi Hrvata od onoga časa, kada su Hrvati napučili današnje svoje zemlje. Kako su Mleci sagrađeni na lagunama jadranskoga mora, bili su od vajkada već svojim položajem upućeni na to more. Mleci su mogli proevasti jedino kao pomorska vlast na iadranskome moru. Da to postignu, trebalo je da steku gospodstvo i na istočnoj obali jadranskoga mora. Time je označen snošaj Mletaka prema Hrvatskoj za sve vrijeme, dok je opstojala mletačka republika. Mlečani naime neumorno nastoje kroz mnogo stoljeća sad manjim sad većim uspjehom, da Hrvatsku odbiju od mora, oslabe i učine nesposobnom za natjecanje na moru. S toga je došlo do ljute borbe i ratova između Mletaka i Hrvatske. Ta se je borba otpočela u 9. vijeku, a završila na početku 15. vijeka. Bizantski su vladari počevši od cara Justinijana (527. do 565.) smatrali svojim pokrajinama sve one zemlje, koje su zauzeli i napučili Hrvati. S toga su nastojali, da hrvatski narod prinude bilo milom (različnim naslovima kao konzul, patricij, protospatarij i t. d., koje su davali našim knezovima i kraljevima) ili pak silom na to, da prizna vrhovništvo Bizanta. Najviše su u tom pogledu uspjeli Yasilije I. (867. —886.), Vasilije 11. (976. —1025.), a osobito Emanuel Komnenac (1143. —1180.). Poslije Emanuela Konnienca ne misle više bizantski vladari na Hrvatsku, jer im zadavaju kod kuće silna posla križari, za tim Bugari i Srbi, a napokon i Osmanlije, koji su konačno zadali smrtni udarac bizantskomu carstvu. Prvi knez iza Borne bio je Vladislav. Za njegova vladanja pobiše se na moru više pnta HeTetvanci s Mlečanima. Događalo se je naime, da su Heretvanci opljačkali prolazeće mletačke brodove, a kušali su opet u zgodno vrijeme Mlečani pljačkati hrvatske obale. Bio je tada običaj, da je po više brodova u skupu putovalo, da se zajednički brane od gusara. Tako složenu brodovlju, na kojem je obično bilo puno ljudi, prohtjelo se je plijena, osobito ako su se sukobili s manjim brodovima hrvatskim, koji bi slučajno plovili uz obale. Hijesu opet niti Hrvati prekrštenih ruku gledali take morske karavane. Ha taj su način započeli ratovi između Mlečaua i Hrvata. U takovu je ratu ostavio Vladislav kneževinu svomu nasljedniku