Топола

Kraljevi nijesu imali jedne stalne prijestolnice, već su imali na više mjesta svoje kraljevske palače kao n Ninu, Kninu, Bijaču, Biogradu, Spljetu i t. d. Spominje se, da je kralj često putovao po kraljevstvu s mnogobrojnom pratnjom. Pravoizakon stjecahu se u osobi kraljevoj, koji je bio najviši sudac. Katkada bi poslao po kraljevstvu (po uzoru franačkom) svoje poslanike s kraljevskom vlasti, da sude narodu. TI pojedinim banovinama bili su birani najviši suci, a u županijama župani. Kao što je kralj sazivao sabor, tako je ban sazivao pleme u skupštinu, a župani svoje županije, u kojima se je također sudilo. Budući da nije bilo pisanoga zakona, to se je sudilo po običajnom narodnom pravu. Već se u tom spominje zakonik »metbodios«, koji bijaše bizantskoga podrijetla, te je po njemu, kao što i po crkvi, došlo običajno pravo u doticaj s rimskim pravom. Kazni bijahu za krivce veoma oštre (globe, šibe, tortura i sud božji). Oko kralja to je sjajniji i mnogobrojniji kraljevski dvor, što se je više njegovo kraljevstvo širilo. Prvi ljudi kraljevstva (»principes«) , koji vode državne poslove, zovu se dvorski (»aulici«) . Prvi je dostojanstvenik kraljev kancelar (»aulae regiae cancellarius«) kao kakav ministar vanjskih posala. 1 ) To je dostojanstvo obnašao hrvatskibiskup ninski, a zatim kninski. Od svjetskih dostojanstvenika ide prvo mjesto palatinut. j. dvorskomu županu (»comes curiae regiae«) . Zatim slijedi »djed Hrvata« ili starosta hrvatski (kao major domus u Franaka) i napokon sudac kraljeva dvora (curiae regiae judex) . To su četiri dostojanstvenika državna, a ostali su komorni župani samo ua službu kraljevu i kraljičinu (posteljnik, übrusar, peharnik, vinotoča i vratar, zatim konjušnik, volar, bravar, buzdovanar, štitonoša i tepčija). Kralj s cijelim svojim dvorom sastajao bi se u sabor na božić, uskrs, duhove i gospojinske dane. Svi su ti dani »pascha«. Takav se je sabor zvao curia. Kralj bi tom zgodom, okružen od velikaša kraljevstva, držao kraljevski sud, te izdavao i potvrđivao povelje. Druga vrsta sabora jesu crkveni sabori (concilia). Kako su u srednjem vijeku usko skopčani i ispreple-

1 ) Dr. Er. Rački: Hrvatska dvorska kancelarija i njezine isprave za vladavine narodne dinastije. (Rad jugosi, akad. XXXY.).