Топола

51

cvjetalo. Biskupi se sa svećenstvom često sastajahu na crkvene sabore (sinode i koncili), da vijećaju o crkvenim poslovima. Kada se je o znatnijim poslovima vijećalo, bijahu nazočni, kao što smo spomenuli, i hrvatski vladari i papinski pioslanici. Biskupske su stolice bile u svima većim gradovima hrvatskim. Biskupe je birao »clerus et populus« dotičnoga grada, a kralj hrvatski i papa rimski su izbor potvrđivali. Kabiskupu spljetskomu slao je papa uz potvrdu i nadbiskupski plašt; on mu je podjelivao »pallium et usum pallii«. Svećenstvo je u Hrvatskoj kao po cijeloj Evropi bilo tada osobito cijenjeno. Ono se svakom zgodom odlikuje, te mu je svagdje prvo mjesto. Uvijek se ističe najprije clerus, a onda populus ili laici. Tomu osobitomu štovanju bijaše uzrok ne samo uzvišeno zvanje, što ga je svećenstvo vršilo, nego i obrazovanost njegova, kojom je na daleko nadvisivalo svjetovnjake. Svećenici ne bijahu samo učitelji puka u crkvi, nego i malenih u školi, oni su bili u tadanje doba jedini gojitelji znanosti i umjetnosti. Prema velikomu štovanju naravno da se je crkvi i velik dohodak dijelio. Crkva je već tada u Hrvatskoj imala silan imetak, tako da su pojedine biskupije imale cijele županije. Imetak crkve bijaše pod zaštitom i kanoničkih i svjetskih zakona, te uživaše kraljevskom milosti svakojakih polaksica od općih državnih tereta. Svećenicima se je davala desetina. Već Trpimir kaže, da je njegov predak počeo davati crkvi desetinu, a Zvonimir se je obvezao papi, da će se brinuti za prvence, desetinu i druge dohotke crkvene. U Hrvatskoj bijaše za narodne dinastije i redovnika. Bilo je već pustinjaka i samostanaca u ovim krajevima još u 4. stoljeću, u vrijeme Jeronimovo i to na otoku Žirju, Pašmanu i u Zadru. Poslije samostani i muški i ženski, na koliko su na zapadu procvali, pripadahu redu sv. Benedikta. Kao što je taj red u opće zaslužan za sve zemlje, u kojima se je nastanio, tako je osobito vrijedan za Hrvatsku. Od benediktinskih samostana osobito se ističu ovi: u Zadru samostan sv. Krizogona, koji se ponosi, da je dobio glavara iz Monte Kasina, te odlične majke svih samostana benediktinskih; zatim znameniti ženski samostan sv. Marije, koji je osnovala Cika, sestra kralja Petra I. Krešimira. Kraj Biograda bijaše uz kraljevski dvor glasoviti rogovski samostan. Kraj Spljeta bio je