Топола

D rugi vijek.

(1103.-1347.) a) Kraljevi iz kuće Arpadove. Koloman (1102. —1111.). U prvi mah se je činilo, da se izborom i krunisan)em Kolomana za kralja hrvatskoga nije ništa drugo dogodilo, nego da je jedino kruna hrvatska prenesena na glavu vladaoca, u kojega je živjela i tekla druga krv, koji je bio zajedno ovjenčan krunom sv. Stjepana i kojemu je državno središte bilo izvan međa kraljevine hrvatske. Za malo se je u tom pokazalo, kako je ta jedino vladalačkoga roda tičuća se promjena u sebi nosila klicu svestrana preokreta za budući razvoj državnoga i društvenoga života u narodu hrvatskom. Prisegav Koloman u saboru velikašima i cijelomu narodu, da će štititi sva prava kraljevstva hrvatskoga i metnuvši na glavu krunu hrvatsku, posta kralj hrvatski. Zato nosi odslije on naslov »K ex Ungariae, Oroatiae et Dalmatia e«. Hrvatska, imajući svoj sabor i svoja prava, svezana je za Arpadovića s Ugarskom samo kraljevom osobom. I poslije su se nekoji nasljednici Kolomanovi (Mirko, Vladislav i Stjepan) napose krunili krunom hrvatskom za kraljeve hrvatske. Koloman je prema ugovoru sa Hrvatima rješavao poslove hrvatske sa velikašima hrvatskim, pak ga vidimo svake treće godine u Hrvatskoj (1102., 1105., 1108. i 1111.). Ponajprije se je po dužnosti kao krunjeni kralj hrvatski odrekao saveza s Venecijom, u koji je bio stupio (g. 1101.), da zajednički vojuju na Hrvatsku. Ka to poče kao hrvatski kralj redom otimati Veneciji gradove dalmatinske (1102. —1105.), koji su se za interregna bili predali Veneciji. On predobi napokon te gradove, te